Psiha i emocije - 22. prosinca 2017.
AUTOR ČLANKA - Ivana Vodogažec

Molitva kao lijek: vjerom u dobro ojačajte imunitet i uravnotežite tlak

Molitva, odnosno meditacija prisutne su u svim religijama, pri čemu često služe kao utjeha, način povezivanja s duhovnim svijetom. No, dokazane su i blagodati za zdravlje

molitva i zdravlje

Poznata izreka „u zdravom tijelu zdrav duh“ mogla bi se sročiti i obrnuto, jer moderna znanost danas iznova potvrđuje ono što se podrazumijevalo tisućljećima ranije u drevnim civilizacijama – da fizičkim tijelom upravlja duhovno “ja“ kao najviša razina našeg postojanja.

Uvriježeni način povezivanja s duhovnom dimenzijom jest molitva koja je neizostavna u svim religijama, no zapravo nadilazi osjećaj vjerske pripadnosti. Duhovnost je univerzalno načelo pomoću kojega svatko – bilo da se moli, meditira ili na neki drugi način povezuje s onim što smatra vrhunaravnim bićem ili iskonskom energijom – može živjeti zdravije i smislenije.

Znanstvenici su ustanovili da se kod ljudi, dok mole ili meditiraju, u mozgu povećava aktivnost frontalnog (čeonog) režnja koji je važan za kreativno mišljenje, emocije, fokusiranje pažnje te donošenje odluka

Razvoj emocija i kreativnog razmišljanja

U posljednjih dvadesetak godina provedene su mnoge studije o blagotvornim utjecajima molitve i meditacije, pa se tako značajan broj njih može se naći na stranicama američkog National Center for Biotechnology Information (NCBI). Među vodećim znanstvenicima na tom polju je dr. Andrew Newberg, direktor istraživanja u Institutu holističkog zdravlja na američkom Sveučilištu Jefferson.

Znanstveni tim s Newbergom na čelu ustanovio je da se kod ljudi, dok se mole ili meditiraju, u mozgu povećava aktivnost frontalnog (čeonog) režnja koji je važan za kreativno mišljenje, emocije, fokusiranje pažnje te donošenje odluka. Istodobno se smanjuje aktivnost parijetalnog (tjemenog) režnja pomoću kojega se snalazimo u okolini – time se objašnjava to što pri dubokoj usredotočenosti u molitvi „nestaje“ osjećaj za prostor i vrijeme.

Više smijeha, manje boli

Znanstvenici su molitvu nazvali svojevrsnom tjelovježbom za mozak jer moždane stanice održava aktivnim, sprečavajući tako njihovo odumiranje i smanjujući rizik od demencije.

Također su ustanovili da molitva doista iscjeljuje jer:

  • pridonosi jačanju imuniteta,
  • smanjuje mišićnu napetost i izlučivanje hormona stresa,
  • poboljšava raspoloženje i motivaciju,
  • uravnotežuje srčani ritam i disanje,
  • normalizira krvni tlak,
  • sprječava upale i
  • smanjuje bol.

Molitva za brži oporavak

U energetskom smislu molitva i meditacija opisuju se kao sinkronizacija, odnosno usklađivanje frekvencija „na istoj valnoj duljini“ sa svemirom. Time se postiže stanje unutarnjeg mira i harmonije.

Znanstveno je dokazano da se osjećamo bolje kad se netko moli za nas. Primjerice, bolesnici za koje su se molili ljudi izvan bolnice, lakše su se oporavljali i bilo im je potrebno manje lijekova. Kao i u svemu u životu, i u molitvi je dobro došla umjerenost, inače može prerasti u fanatizam u kojem se gubi smisao molitve.

Bolesnici za koje su se molili ljudi izvan bolnice, lakše su se oporavljali i bilo im je potrebno manje lijekova

Hitna duhovna pomoć

Molitvu i meditaciju ne treba shvaćati kao čarobni štapić s kojim će se problemi riješiti u tren oka, već kao putokaz koji nam pomaže da lakše pronađemo pravi put. Mnogi molitvu primjenjuju kao „hitnu pomoć“ samo u teškim situacijama, ili su u molitvi usmjereni prvenstveno na ono materijalno. No, za istinski duhovni rast (a time i dobro zdravlje) preporučuje se svakodnevna molitva sa zahvalnošću za sve ono što već imamo u životu. 

Bît molitve nije u tome da se pridržavamo rituala, nego da budemo iskreni i otvorena srca; spremni otpustiti loše emocije poput zavisti, mržnje, straha, ljutnje… Upravo tako svoj organizam „pročišćujemo“ na svim razinama, postajući zdraviji i sretniji.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama