Mentalno zdravlje na udaru posla

Otprilike trećinu života provedemo na poslu, kažu istraživanja, u prosjeku 80 do 90 tisuća radnih sati, barem ako je riječ o 8-satnom radnom danu. Kako god računali, posao će nam doista oduzeti značajno vrijeme, a kolege nam postaju gotovo poput proširene obitelji, barem ako ne mijenjamo često radna mjesta.

Sindrom izgaranja na poslu

No nisu sve obitelji, pa tako ni radni kolektivi funkcionalni, a pritom smo zbog prirode posla izloženi većem ili manjem stresu. Često se spominje i sindrom izgaranja na poslu (eng. burnout syndrome), odnosno stanje kroničnog emocionalnog, mentalnog i fizičkog iscrpljivanja uzrokovano dugotrajnim i pretjeranim stresom, najčešće povezanim s radom. Prepoznaje se kroz osjećaj preplavljenosti, gubitka motivacije, smanjenje produktivnosti i energije, kao i kroz emocionalnu distancu prema poslu.

Uzroci sindroma izgaranja mogu biti prevelika radna opterećenja, manjak kontrole, nejasni ciljevi, loša organizacija, nedostatak podrške i nezdrava radna atmosfera, a najčešće su pogođena ovim sindromom zanimanja koja uključuju čestu interakciju s ljudima, visok emocionalni angažman i, naravno, rad pod stresom.

Rana identifikacija simptoma i preventivne mjere, poput poboljšanja ravnoteže između privatnog i poslovnog života, adekvatnog odmora i traženja podrške, mogu pomoći u sprječavanju razvoja ovog sindroma.

Rad može i treba čuvati dobro mentalno zdravlje

S druge strane, kada je riječ o mentalnom zdravlju, rad može imati zaštitnu ulogu. Dostojanstven rad, piše Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), podržava dobro mentalno zdravlje pružajući:

• sredstva za život,
• osjećaj samopouzdanja, svrhe i postignuća,
• priliku za pozitivne odnose i uključenost u zajednicu te
• platformu za strukturirane rutine, uz mnoge druge prednosti.

I za osobe s mentalnim zdravstvenim stanjima, dostojanstven rad može doprinijeti oporavku i inkluziji, poboljšati samopouzdanje i socijalno funkcioniranje.

Sigurna i zdrava radna okolina, naglašava SZO, nije samo temeljno pravo, već također povećava vjerojatnost smanjenja napetosti i sukoba na poslu te poboljšava zadržavanje zaposlenika, radnu učinkovitost i produktivnost. Nasuprot tome, nedostatak učinkovitih struktura i podrške na poslu, posebno za one koji žive s mentalnim tegobama, može utjecati na sposobnost osobe da uživa u svom radu i kvalitetno obavlja svoj posao; to može narušiti prisutnost ljudi na poslu, pa čak i spriječiti osobe da uopće dobiju posao.

Što možemo učiniti sami da nam bude bolje?

Po pitanju osiguravanja zdrave i sigurne radne okoline najveća uloga pripada menadžerima, ali ovisi i o politikama pojedinih država, uglavnom u okviru područja zaštite na radu. Pa što možemo učiniti sami kako bi nam rad bio ugodniji, a mentalno zdravlje bolje? Ovom prilikom navodimo šest strategija:

1. Uvedite pauze – redovite pauze omogućuju osvježenje i resetiranje uma, što smanjuje stres i poboljšava fokus. Po mogućnosti povremeno izađite iz ureda, ako je u blizini park tada kratko prošetajte, a mogli biste napraviti i nekoliko kratkih vježbi, poput onih na stolcu.

2. Postavite jasne granice između posla i privatnog života – vrlo je važno odvojiti radno vrijeme od slobodnog vremena, čime se smanjuje sagorijevanje. To je posebno izazovno u uvjetima rada od kuće, pa pripazite da vam zoom poslovni sastanci ne oduzmu vrijeme za obiteljska druženja.

3. Zauzmite zdrav odnos prema zadacima – postavljanje realnih očekivanja i delegiranje zadataka smanjuje preopterećenost.

4. Budite fizički aktivni – vježbanje smanjuje stres i povećava lučenje endorfina, takozvanog „hormona sreće“, što poboljšava raspoloženje.

5. Potražite podršku kolega – razgovor s kolegama o tome što vas opterećuje može pomoći u smanjenju osjećaja izoliranosti.

6. Mentalne vježbe i mindfulness – tehnike poput meditacije i disanja mogu pomoći u smanjenju stresa i povećanju koncentracije.

Ključne poruke Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Navedimo na kraju i koje su ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, a koji je posvećen upravo zdravlju na poslu:

• Podržavajuće radno okruženje doprinosi mentalnom zdravlju osiguravajući svrhovitost i stabilnost. Loši radni uvjeti mogu naštetiti mentalnom zdravlju smanjujući i zadovoljstvo poslom i radnu produktivnost.
• Zaposlenici se mogu suočavati s raznim oblicima rizika za mentalno zdravlje, uključujući diskriminaciju, loše radne uvjete ili ograničenu autonomiju. Loše plaćeni ili nesigurni poslovi često doprinose nedostatku adekvatne zaštite što zaposlenike izlaže raznim psiho-socijalnim rizicima.
• Nedostatak potpore za oboljele od mentalnih poremećaja može se negativno odraziti na njihovo samopouzdanje, zadovoljstvo poslom, kapacitet rada, odsustva s posla, kao i sposobnost zapošljavanja. Slično mogu biti zahvaćeni i članovi obitelji, odnosno osobe koje se skrbe za oboljele.
• Širi utjecaj na zaposlenost i društvo. Loše mentalno zdravlje može uzrokovati manju produktivnost, česta odsustva s posla i povećati izmjene osoblja. Tako npr. depresija i anksioznost rezultiraju gubitkom 12 milijardi radnih dana godišnje.
• Stigma i diskriminacija koje prate osobe s mentalnim poremećajima često odmažu u zapošljavanju, kao i zadržavanju poslova. Smanjivanje diskriminacije na radnom mjestu kroz osvješćivanje, edukaciju i angažman oboljelih od mentalnih poremećaja može pomoći u stvaranju zdravijeg i uključivijeg radnog okruženja.
• Zaposlenici bi se na radnom mjestu trebali prilagoditi tako da daju potporu oboljelima od mentalnih poremećaja. To bi značilo npr. organizirati zajedničke sastanke, planirati češće pauze, postupno uvoditi oboljele u radne zadatke i osigurati prostor za skladištenje lijekova.
• Poslodavci bi trebali osigurati osposobljavanje za nadređene kako bi prepoznali i riješili potencijalne stresore na radnom mjestu. Osposobljeni nadređeni mogu davati učinkovitu potporu svojim timovima i poticati zdravije radno okruženje koje pruža više potpore.

• Vlada, poslodavci i reprezentativne organizacije moraju raditi zajedno na stvaranju politike koja prevenira rizike po mentalno zdravlje, promovira blagostanje i gradi potporna radna mjesta u kojima je mentalno zdravlje prioritet.

Iako vlade i poslodavci imaju primarnu odgovornost u zaštiti i promoviranju mentalnog zdravlja na radnom mjestu, svatko od nas treba brinuti za vlastito blagostanje. Naučite tehnike upravljanja stresom i budite svjesni promjena svog mentalnog zdravlja. Ako je potrebno, zatražite pomoć od onih kojima vjerujete – prijatelja, članova obitelji, kolega, nadređenih ili zdravstvenih profesionalaca.

Korišteni izvori: WebMD, Svjetska zdravstvena organizacija, NZJZ „Dr. Andrija Štampar“