Psiha i emocije - 20. svibnja 2021.
AUTOR ČLANKA - Ozren Podnar

Je li bolje ispravno opažati negativnosti ili pozitivnosti?

„Loše stvari“ jače nam privlače pažnju, duže ostaju u pamćenju i više motiviraju naše odluke. A za to postoje dobri razlozi

negativnosti pristranost negativnom

Kritika primljena od kolege pokvarila vam je dan iako ste nekoliko puta bili pohvaljeni? Najava ružnog vremena za vikend ozlojedila vas je iako ste čuli da se napokon opet otvaraju kafići? Ljudi (i ostale životinje) skloniji su brže uočavati, jače osjećati i duže pamtiti negativne informacije i pojave. Ta se osobina zove pristranost negativnom i vrlo je korisna, iako to nije svakome otprve očito.

Neupućeni ili površni „savjetodavci“ vole reći uzrujanom i zabrinutom čovjeku: „usmjeri pažnju na lijepe stvari” i “misli pozitivno.” Te trivijalne pučke mudrosti nemaju nikakvu vrijednost ni povoljnog učinka na onog kome su upućene. 

Ako niste svjesni koliko je snažna spomenuta senzorno-psihička osobina, zamislite da na ekranu smartfona vidite dvije fotografije. Na jednoj je žena ili muškarac kakvog oduvijek priželjkujete. Na drugoj je netom amputirana krvava ruka. Što će vas se jače dojmiti? Eto, to je pristranost negativnom. U većini slučajeva, prijeteći ili bolni podražaji jače djeluju na čovjeka nego ugodni jer tako nalaže prirodna inteligencija.

Uočavanje opasnosti i cijena pogrešne procjene

Veća prijemčivost uma na nepovoljne pojave i iskustva nego na povoljne posljedica je evolucije. U prirodi je brzo i ispravno opažanje opasnosti pitanje života ili smrti. Dok je živio u divljini, čovjek je bio svakodnevno izložen brojnim pogibeljima.

Tko je kanio ući u šumu ne primijetivši da su se grančice na grmu pomaknule, lakše je padao kao žrtva zvijeri. Onaj koji je propustio uočiti jestive bobice ostao bi gladan, ali bi preživio i potražio hranu idućom prilikom. Neopažanje opasnosti, dakle, ima teže posljedice od neopažanja dobrih prilika. 

A kakva je cijena pogrešne procjene da je opasno ono što nije? Hodate li puteljkom i ugledate nešto tanko, duguljasto i krivudavo, zastat ćete zbog straha od zmije. Ako to nije bila zmija, nego grana, niste platili visoku cijenu, samo ste kasnije stigli na odredište. Obrnuto, zamijenite li zmiju za granu, možete pretrpjeti smrtonosan ugriz. Uvijek je bolje biti (malo) „preoprezan“, nego neoprezan. I ako propustite uočiti povoljnu priliku, primjerice za zaradu ili ljubav, šteta može biti značajna, ali je rijetko fatalna. Dok ste živi i uglavnom zdravi, možete pronaći ili stvoriti novu dobru priliku.

Ispravno opažanje i tumačenje signala opasnosti velika je evolucijska prednost. Davni čovjek koji je bolje uočavao opasnost iz okoline imao je veće izglede živjeti duže, stvoriti potomstvo i ostaviti u nasljeđe dobre gene koji reguliraju oprez. Njegova djeca i unuci dodatno će proširiti tu sposobnost u populaciji. Onaj čiji su geni donosili slabije senzore za opasnost brzo bi stradao i ostao bez potomstva, pa je njegov genetski kod ispao iz opticaja.

Loše vijesti zvuče vjerodostojnije

Pristranost negativnom značajna je i za modernog čovjeka, iako u mirnodopskom stanju rijetko donosi prevagu između života i smrti. Istraživanja daju naslutiti da pristranost negativnom utječe na motivaciju za obavljanje zadataka. Ljudi su motiviraniji ako im je, kao nagrada, ponuđeno izbjegavanje nekog gubitka ili neugodne obaveze, nego ako im je obećan dobitak. Bol uzrokovana gubitkom u prosjeku je veća od ugode koju donosi dobitak. 

Tko se boji sreće još? Neki razlozi zašto nas može biti strah osjećati se sretno

Mnogi nerijetko osjećaju „teret“ sreće, kao da nemaju na nju pravo ili da bi moglo uslijediti nešto loše ako...

SAZNAJTE VIŠE

Studije su pokazale da loše vijesti privlače veću pozornost nego dobre, kao i da smo skloniji povjerovati u istinitost loših, nego dobrih vijesti. Tom se spoznajom koriste masovni mediji stavljajući dramatične naslove kad god u prilogu ima barem minimum nepovoljnog sadržaja. „Poginulo pet od petnaest brodolomaca“ jače udara na čula nego “Spašeno je deset od petnaest brodolomaca”, iako oba naslova prenose istu informaciju: deset mrtvih i pet živih.  

Zanimljivo je i otkriće da pristalice desnih, konzervativnih stranaka doživljavaju jače emocionalne reakcije na negativne vijesti od poklonika lijevih i liberalnih. To bi mogao biti razlog zašto neki ljudi biraju političke snage koje nude sigurnost i očuvanje tradicije, a drugi one koje obećavaju promjene, makar bile obavijene neizvjesnošću.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button