Psiha i emocije - 1. veljače 2024.
AUTOR ČLANKA - Mr. sci. Davor Moravek, dr. med., spec. psihijatar, Specijalna bolnica Sv. Katarina, ADIVA Plus sadržaj

Doznajte kako razlikovati anksioznost od depresije

Između anksioznosti i depresije postoje određena preklapanja, a s ciljem kvalitetnog liječenja važno ih je razlikovati. Niti jedno od ovih stanja se ne smije ignorirati, stoga potražite stručni savjet i pomoć

anksioznost depresija tjeskoba

Anksioznost i depresija se obično javljaju zajedno, ali ih možete doživjeti i odvojeno. Iako anksioznost i depresija, svaka za sebe, imaju svoje tipične simptome i kliničke značajke, između njih postoji određeno preklapanje.

Primjerice, osjećaj potištenosti može uzrokovati zabrinutost i anksioznost, a briga potom može dovesti do depresije.

Simptomi anksioznog poremećaja

Simptomi generaliziranog anksioznog poremećaja mogu uključivati:

  • stalnu i jaku zabrinutost koja ponekad nije proporcionalna onome što se zapravo događa,
  • strah,
  • pretjerano razmišljanje i predviđanje gorih scenarija nego što uistinu jesu,
  • opsjednutost određenim situacijama ili ishodima,
  • neodlučnost,
  • nesposobnost opuštanja,
  • poteškoće s fokusiranjem,
  • osjećaj nemira ili pak fizičku uznemirenost.

Simptomi depresije

Karakteristični znakovi depresije mogu uključivati:

  • osjećaje tuge i beznađa,
  • gubitak interesa,
  • probleme sa spavanjem,
  • osjećaj iscrpljenosti,
  • promjenu apetita,
  • neobjašnjivu fizičku bol ili
  • osjećaj da svakodnevni, mali zadaci zahtijevaju dodatan napor.

Razlika tuge i depresije

Velika razlika između tuge i kliničke depresije je u tome što simptomi nisu ni približno tako jaki ili postojani.

Kada smo tužni iz određenog „opravdanog“ razloga ili jednostavno imamo loš dan, takvi simptomi nisu toliko intenzivni da bi ometali našu sposobnost svakodnevnog funkcioniranja.

Razlika normalne zabrinutosti i anksioznosti

Postoji razlika između normalne zabrinutosti i zabrinutosti osobe koja pati od anksioznosti.

U redu je s vremena na vrijeme brinuti, ali ako to postane učestalo stanje koje zahvaća sva područja života, to bi moglo značiti da pacijent ima problem s nečim većim. Biti u dugotrajnom stanju stresa i tjeskobe (ili neprestano izazivati ​​reakciju borbe ili bijega) može imati velike posljedice na zdravlje.

Depresija i anksioznost se mogu liječiti

Promjena načina života, poput poboljšanja navike spavanja, povećanja socijalne podrške, korištenja tehnika za smanjivanje stresa ili redovite tjelovježbe, također mogu pomoći.

Važno je izbjegavati alkohol, pušenje i droge. Njihova konzumacija može pogoršati oba stanja te ometati liječenje.

napadaj panike samopomoc napad panike anksioznost stres

12 načina samopomoći za obuzdavanje napada panike

Iako nisu opasni, napadi panike su neugodni. No postoje tehnike i trikovi koji nam mogu pomoći da te napade...

SAZNAJTE VIŠE

Obrazovanje i transparentnost najbolji su načini za smanjenje stigme koja okružuje mentalno zdravlje, a kako bi ljudi koji pate od anksioznosti i/ili depresije mogli dobiti pomoć koja im je potrebna.

Važno je naglasiti da se depresija i anksioznost mogu liječiti, bilo da se javljaju zajedno ili odvojeno. Navedena stanja liječe se psihoterapijom (terapija razgovorom), lijekovima kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) ili njihovom kombinacijom.

U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina personaliziranim pristupom liječimo anksiozna i depresivna stanja te pružamo psihijatrijsku podršku. Javite nam se s povjerenjem i učinite prvi korak za vaše mentalno zdravlje!

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button