Odnosi i veze - 20. siječnja 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

Pretjerana ljubaznost može naštetiti našem zdravlju

Sigurno poznajete neku osobu, ili ste sami takvi, koja se stalno trudi ugađati drugima, no stručnjaci tvrde da pretjerana ljubaznost može naštetiti našem zdravlju

pretjerana ljubaznost može biti štetna za zdravlje

Svatko od nas ima u krugu poznanika i prijatelja gotovo sigurno jednog koji je neizmjerno ljubazan ili ste možda i sami takvi. Takva osoba sklona je u svakom trenutku izaći u susret, bit će uz vas kad god vam je potrebna pomoć, za svakoga će pronalaziti opravdanje, gotovo uvijek će druge stavljati ispred sebe te će nerijetko bez ikakve naknade prihvatiti posao kojeg nitko ne želi, a mora se odraditi. Ona ili on je uvijek tu za druge, uvijek je na raspolaganju. Osjetljiv/a na tuđe patnje i rijetko sudionik bilo kakvog sukoba.

I što u tome nije u redu? Može li takva ljubaznost čak i biti štetna za zdravlje?  Robert Taibbi, licencirani klinički socijalni radnik iz Virginije s više od 45 godina kliničkog iskustva te autor 11 knjiga i više od 300 članaka, tvrdi da može.

Ako ste uvijek ljubazni i u svakom trenu, 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu na raspolaganju drugima, ljubaznost i „raspoloživost“ bi mogla imati posljedice po vaše psihičko zdravlje. Pritom je Taibbi izdovjio nekoliko najčešćih prijetnji:

Zadržavanje za sebe

Teško bi bilo povjerovati da se uvijek dobri ljudi doista tako i osjećaju cijelo vrijeme. No, ono što rade jest da zadržavaju u sebi negativne emocije koje se prirodno kod svih nas pojavljuju u svakodnevnom životu. Ne dozvoljavaju im da izbiju na površinu i postanu vidljive drugima. „Nuspojave“ takvog pristupa često su depresija, anksioznost te različiti oblici ovisnosti.

Povremena „pucanja po šavovima“

Ako spomenute „nuspojave“ nisu dovoljno jake da potisnu negativne emocije, postoji rizik povremenih „pucanja po šavovima“ koja se mogu očitovati kao, primjerice, afere na poslovnim putovanjima, izljevi bijesa na dijete, na psa, na suradnika…. Čini se kao da te emocije dolaze ni od kuda. Javlja se snažan osjećaj krivnje – ispričavate se, obećajete da se nikada više to neće ponoviti… No, ponovit će se čim se nakupi pritisak te se pojavi neki okidač stresa.

Pretjerana samokritičnost

Velika je vjerojatnost da krivite sebe više nego ikog drugog. To je vaša greška, trebali ste bolje znati, napravili ste nešto što je potaklo drugog da se tako ponaša iako zapravo uopće ne znate što bi to moglo biti. „Čujete“ u sebi taj glas koji vas stalno „drila“, nadgleda i kritizira. Zaklinjete se da ćete se više truditi, da nećete zeznuti, bit ćete još bolji, ljubazniji. No, što god učinili, nije dovoljno dobro – krivnja i greške su iza svakog ugla.

Ogorčenost

Nakupljanje gorčine često je gorivo za pucanje po šavovima, no ponekad samo tiho i ustrajno ključa u vama. Htjeli to priznati ili ne, kad činimo dobro, ipak se najčešće pojavljuje i očekivanje da će drugi cijeniti naše napore ili činiti isto što i mi, pa staviti druge na prvo mjesto ili prepoznati naše potrebe (koje nikada nismo izgovorili) i pomoći nam. Neispunjena očekivanja uporno dodaju još gorčine.

Odnosi na pogrešnim temeljima

Umjesto da na samom početku rasprave s drugom osobom jasno izrazite što želite i hoćete, vi pretpostavljate što bi druga osoba htjela, pa odmah smanjujete svoje zahtjeve. Primjerice, pred vama je radni vikend, no imate drugih obaveza i želite upitati kolegu da „uskoči“. Pretpostavljate da on sigurno neće htjeti preuzeti cijeli vikend, pa ga pitate samo za subotu. Na taj način nikada ne dobijate što želite već se nadate da će jednom netko naslutiti, pročitati vaše misli te vam ponuditi ono što želite.

Nema dubine u odnosima

Bliskim odnosima može nedostajati dubine jer uvijek izbjegavate reći što doista želite, mislite ili osjećate. Niste u potpunosti iskreni niti emocionalno intimni. Ako su oba partnera tako ljubazna, učinci se uvećavaju što rezultira vezom bez konflikta, ali koja je površna.

Znanost potvrđuje: ljubaznošću ne pomažemo samo drugima, već i sebi

Stojite u ogromnom redu za blagajnu u supermarketu, kad se gospođa ispred vas okreće i kaže vam: “Slobodno prođite...

SAZNAJTE VIŠE

Znači li to da pretjerana ljubaznost nije potrebna?

Naravno da ne znači, ističe Robert Taibbi. No, ta ljubaznost treba izvirati iz vaših vjerovanja, a ne da je pokretana anksioznošću. Vi jeste ljubazni i obzirni te vidite sve nas kao male točkice u svemiru koje se bore za opstanak. Želite pomoći i ponašate se onako kako biste željeli da se drugi ponašaju prema vama. No, to ne činite zato jer morate ili jer biste u protivnom osjećali krivnju, već zato jer je to vaš životni izbor. Uz to, morate naučiti ponekad reći i „ne“, odbiti uslugu, pobrinuti se i za sebe kao što se brinete za druge kako biste sačuvali svoje zdravlje. U krajnjoj liniji, kako ćete pomoći drugima, ako sebe slomite?

U promjeni ponašanja moglo bi vam pomoći nekoliko savjeta:

  • Nemojte donositi brze, spontane odluke. Naučite usporiti kako biste shvatili kako se doista osjećate. Ne bacajte se odmah na volontiranje te prespavajte svaku važnu odluku. Razgovarajte s partnerom, prijateljem, kolegom, prije nego što unaprijed pretpostavite što bi oni htjeli ili kako se osjećaju.
  • Vježbajte reći „ne“. Ponekad i sama činjenica da se niste prvi prijavili za neki zadatak znači da ste rekli „ne“. Ako ste pozvani na neki volonterski posao za kojeg znate da će vam oduzeti puno vremena kojeg trenutno nemate ili ako to doista ne želite raditi, ljubazno odbijte. Bolje tako, nego da popucate i ne ispunite to što se od vas očekuje jer to naprosto niste u stanju. Ako vam je trenutno teško to izgovoriti, pošaljite pristojnu poruku ili email.
  • Upotrijebite bijes kao informaciju. Kad osjetite bijes, iritaciju ili otpor, shvatite to kao poruku koja vam govori što želite, a što ne, što biste možda htjeli. Tek tada ponovno progovorite.
  • Vježbajte biti više iskreni. Iskrenost je zapravo ključna u postavljanju granica, ali je također temelj za intimnost. Odmaknite se od površnih razgovora te uđite u one dublje – podijelite svoje stvarne osjećaje s onima s kojima ste bliski. Ako je partner sličan vama, potaknite razgovor o tome kako biste stvari trebali promijeniti, kako biti više iskreni te što možete zajedno učiniti kako bi se odnos popravio.
  • Uzvratite svojem kritizirajućem unutarnjem glasu. Kad krenete s promjenama, vaš će unutarnji kritičar izgubiti kontrolu – osjećat ćete krivnju, anksioznost kao da će se svijet srušiti i kao da će se nešto strašno dogoditi. To se uvijek događa kad krenemo s promjenama starih obrazaca. Udahnite duboko, ohrabrite se i krenite dalje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

ADIVA_app_qr_kod

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button

ADIVA_app_google_play_button

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama