Odmor i putovanja - 30. studenoga 2017.
AUTOR ČLANKA - Branimir Ivkošić

Prozor u Skandinaviju i danski stil života u gradu iz bajke

Kopenhagen osvaja živopisnim prizorima, arhitekturom i parkovima, no ujedno je mjesto u kojem možemo osjetiti potpuno drugačiji pristup životu

ljepota Kopenhagena

Nijedno društvo kao ni društveno uređenje nije savršeno. Pozitivni aspekti nekog mentaliteta imaju svoja negativna naličja, a tako i negativni imaju pozitivnih nuspojava. No ako bih morao birati društva koja su se najviše približila idealima u cijeloj povijesti svijeta, bila bi to ona današnje Skandinavije.

Karakteristike tog društva moći ćete u njihovoj punini iskusiti na ulazu u Skandinaviju, u Danskoj i njezinu glavnom gradu Kopenhagenu. I tu ljudi žive, rade, grade zgrade, žive u stanovima, kućama, no to je nešto potpuno drugačije od onoga što poznajemo na jugu Europe.

Grad bicikala

Nakon što s Kastrupa, najvećeg aerodroma u Skandinaviji, dođete u Kopenhagen, otkriva vam se jedan od najvažnijih aspekata njegova identiteta – to je grad bicikala. Deseci tisuća ljudi voze se biciklima, neki će reći premda je jedan od najbogatijih gradova svijeta, a neki baš zato što je jedan od najbogatijih gradova svijeta. Biciklom ćete se moći provozati i vi, i to besplatno – samo ga pokupite na jednoj od mnogih stanica na kojima su parkirani, provozate se gradom i vratite ga na istu ili drugu stanicu. Kopenhagen je i grad parkova, s mnogo zelenila koje daje poseban osjećaj svježine.

Palače, boje i bajke

Pri obilasku grada svakako ćete posjetiti: kraljevsku palaču Amalienborg gdje ćete, pogodite li vrijeme, vidjeti i smjenu straže, zatim palaču Christiansborg u kojoj se nalazi parlament, čime ste obišli obje središnje točke parlamentarne monarhije. No najljepši gradski perivoj okružuje palaču Rosenborg gdje možete malo sjesti i odmoriti se od obilaska.

U blizini se nalazi i poznati zabavni park Tivoli, a najpoznatija od svih znamenitosti je ujedno i najmanja – samo nešto viša od metra Mala sirena, skulptura lika iz Andersenove bajke

 Središte grada je trg Radhuspladsen gdje će vas dočekati dva brončana Vikinga koja pušu u rog, a uz gradsku vijećnicu nalazi se spomenik vjerojatno najpoznatijeg Danca u povijesti, bajkopisca Hansa Christiana Andersena. U blizini se nalazi i poznati zabavni park Tivoli, a najpoznatija od svih znamenitosti je ujedno i najmanja – samo nešto viša od metra Mala sirena, skulptura lika iz Andersenove bajke, na stijeni uz obalu, zaštitni je znak Kopenhagena. Drugi amblematski gradski prizor je četvrt Nyhavn sa starim jedrenjacima i šarenim kućama koje uokviruju živopisni kanal.

Ono što čini najveću razliku u odnosu na naše društvo svakako je, prema našim standardima, nesrazmjer između bogatstva ljudi i statusnih oznaka kojima se ono pokazuje. Ljudi su odmjereni, jednostavno odjeveni i više od svega otvoreni. Majka tolerancije je ravnodušnost, a majka ravnodušnosti zadovoljstvo samim sobom. U gradu smo se zatekli u jeku gay parade koja ovdje, premda s velikim brojem sudionika, nije poseban i kontroverzan događaj. Prolaznici koji se s paradom mimoilaze jedva da je i primjećuju.

Danski pristup životu

Posljednjih desetljeća po kvaliteti života skandinavske države nalaze se u samom svjetskom vrhu. Prema objektivnim i mjerljivim kriterijima, kao što su BDP, očekivano trajanje života, sigurnost zaposlenja, političke slobode i percepcija korupcije, Danska se godinama nalazi među deset vodećih zemalja svijeta. Razloga za tako visok životni standard ima više. Pitanje koje si često postavljamo jest je li riječ o društveno-povijesnim razlozima, karakteristikama podneblja ili bogatstvu prirodnih resursa?

Premda spadaju među najbogatija društva, Danci ne grade goleme kuće nego mnogo putuju

Jedini ispravan zaključak jest da je riječ o kombinaciji tih faktora koji su u međuovisnosti i teško ih je međusobno razlikovati. Hladna podneblja prisiljavaju ljude da budu aktivniji kako bi opstali, iz čega proizlaze i mnoge razlike, među ostalim i kulturološke. Nije slučajno mediteranska Europa uglavnom katolička, a sjeverna reformatorska. Sustav vrijednosti na sjeveru prizemniji je, usmjeren na stvarnog čovjeka više nego na apstraktne koncepte. Premda spadaju među najbogatija društva, Danci ne grade goleme kuće nego mnogo putuju.

Sustav vrijednosti u kojem je čovjek na prvome mjestu odražava se i na cijene usluga i proizvoda. U Kopenhagenu ćete naći majicu poznate marke po cijeni od stotinjak kuna, dakle slično kao i u Hrvatskoj. No običnu miješanu pizzu platit ćete oko 200 kuna. Majicu je, naime, izradio stanovnik neke od država trećeg svijeta, no pizzu je napravio građanin Danske. Upravo je ljudski rad ono što čini veliku razliku u cijeni.

Usmjerenost na čovjeka

Otputujte u Dansku kako biste naučili zašto ondje žive tako dobro. Dio odgovora sigurno se skriva u poimanju razlike između bitnog i nebitnog te primjeni te spoznaje. Društvo je usmjereno na stvarnog čovjeka, njegove intrinzične potrebe i interese. Solidarnost i briga za sugrađanina način je ulaganja koji se višestruko vraća.

Premda je nemoguće preslikati ovu društvenu organizaciju na druga područja, osnovna vrijednosna načela skandinavskih društava, skrojena po mjeri čovjeka, svakako bi trebalo imitirati. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama