Kako učiniti dom zdravim i sigurnim mjestom za život

Priča o „bolesnim zgradama“ već je poznata unatrag više desetljeća. Zdravstvene tegobe uzrokovane raznim tvarima i alergenima u prostorima u kojima boravimo, svedene su pod zajednički naziv „sindrom bolesne zgrade“. Naime, mnogi su uočili da u određenim zgradama u kojima žive ili rade, osjećaju glavobolju, slabost, mučninu, peckanje u očima, grlu i nosu, a da tegobe prestaju onoga trena kad ih napuste. Uzrok tih zdravstvenih tegoba mogu biti olovne boje, sredstva za čišćenje, grinje, hrđa, plijesan i drugo. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) opisala je ovaj sindrom kao skup tegoba koje obuhvaćaju neodređene osjećaje malaksalosti povezane s boravkom u dijelu zgrada izgrađenih od sredine sedamdesetih.

Zdravstveni rizici

No osim što zgrade mogu biti „bolesne“, raznim se intervencijama mogu „izliječiti“, a također se može uložiti i u „prevenciju“, odnosno od početka misliti da budu zdravo mjesto za život. U Sjedinjenim američkim državama intenzivno se provodi program „Zdravi domovi“ (eng. „Healthy Homes“). Riječ je o nizu detaljno razrađenih preporuka o tome kako održavati dom s ciljem očuvanja zdravlja ukućana i gostiju.

Ovdje nije riječ samo o spomenutom sindromu bolesnih zgrada i alergijama. U prostorima u kojima provodimo najviše svog vremena mogu nam prijetiti razne opasnosti, od trovanja ugljičnim monoksidom, ozljeda od padova, trovanja hranom, pa do posljedica loše kvalitete zraka ili pak raznih štetočina (glodavaca, žohara, komaraca i sl.)

Program počiva na sedam principa koji su lako primjenjivi i u našim uvjetima, pa ćemo ih ovom prilikom prenijeti sa stranica Healthy Homes programa.

1. Neka vaš dom bude suh

Vlažna i mokra okolina pogoduju grinjama, žoharima, glodavcima i plijesni u razmnožavanju i šire. Održavajte svoj dom suhim tako što ćete popraviti cijevi (ako negdje postoji puknuće ili vlaženje na spoju), poboljšati odvodnju za kišnicu i otvoriti prozore ili koristiti kupaonski/kuhinjski ventilator kako se para ne bi nakupljala u kupaonici ili kuhinji.

2. Redovito čistite svoj dom

Čiste kuće pomažu u smanjenju najezde štetočina i izloženosti zagađivačima. Održavajte svoj dom čistim sprečavanjem onečišćenja, stvaranjem glatkih površina koje se mogu jednostavno očistiti i smanjenjem nereda. Koristite vlažne i suhe krpe pri čišćenju te uvijek slijedite upute na etiketi proizvoda za čišćenje.

3. Neka dom bude dobro prozračen

Čim više svježeg zraka može pomoći u smanjenju izloženosti okidačima astme u zatvorenom prostoru i drugih zagađivača. Kako bi vaš dom bio dobro prozračen, koristite ispušne ventilatore i otvorene prozore, osobito kada čistite, kuhate ili koristite kemikalije u svom domu.

4. Zaštitite dom od štetočina

Sve štetočine, uključujući žohare, miševe i štakore, trebaju hranu, vodu i sklonište za život. Zaštitite svoj dom od njihove najezde tako što ćete hranu (uključujući hranu za kućne ljubimce) pohraniti u zatvorene posude, popraviti oštećenja na cijevima i začepiti pukotine na podovima, zidovima i stropovima, smanjiti nered u vašem domu i iznijeti smeće izvan doma u kantu s poklopcem. Ako se već borite sa štetočinama, koristite ljepljive zamke i mamce, odnosno pokušajte ih potamaniti na način koji ne uključuje kemijska sredstva. Koristite li neku vrstu otrova, informirajte se kako odabrati, koristiti, pohraniti i zbrinuti takva sredstva na siguran način.

5. Očuvajte dom od zagađivača 

Zagađivači u kući mogu uključivati ​​olovo, radon, pesticide, hlapljive organske spojeve, duhanski dim i ugljični monoksid. Ovdje ipak moramo napraviti digresiju te spomenuti da se o zagađenju doma radonom u Hrvatskoj još uvijek ne govori, iako postoji i objavljen je u Narodnim novinama „Akcijski plan za radon za razdoblje 2019. – 2024.“. Riječ je o radioaktivnom plinu kojim naši domovi mogu biti zagađeni, a izvori u zatvorenim prostorima uključuju tlo neposredno ispred zgrade, građevinske materijale, podzemne vode i zemni plin. Iako je utvrđeno da stanovita razina onečišćenja i kod nas može postojati u zgradama i kućama, još uvijek nije moguće „kućno“ testiranje doma na radon kakvo se već dugo vremena koristi u Sjedinjenim Američkim Državama i koje se preporučuje u okviru programa „Zdravi domovi“. No zato se mogu nabaviti detektori ugljičnog monoksida, olovne cijevi se mogu zamijeniti, dotrajala olovna boja se može ukloniti i prebojati, kućna pravila mogu uključivati nepušenje u zatvorenom prostoru, može se paziti na sigurno korištenje i skladištenje raznih kemijskih sredstava i slično.

6. Učinite dom sigurnim

U kući se mogu dogoditi mnoge ozljede, uključujući padove, opekline i trovanja. Djeca i starije osobe su pod većim rizikom od nekih vrsta ozljeda. Učinite svoj dom sigurnim pravilnim označavanjem i pohranjivanjem svih kemikalija (uključujući lijekove i proizvode za osobnu njegu), učvršćivanjem labavih tepiha kako ne bi klizali ili se naborali, uklanjanjem tvrdih i oštrih predmeta iz dvorišta gdje se djeca igraju te ugradnjom detektora dima i ugljičnog monoksida.

7. Redovito održavajte dom

Loše održavane kuće izložene su riziku od štetočina, vlage, dotrajale olovne boje i drugih strukturalnih problema. Redovito pregledavajte, čistite i popravljajte svoj dom. Pobrinite se za manje popravke i probleme prije nego što postanu veliki.