Zagađenje zraka narušava zdravlje srca i krvnih žila

U Londonu je od 30. kolovoza do 2. rujna održan Kongres Europskog kardiološkog društva. Jedna od tema je bila i utjecaj okolišnih čimbenika, posebno zagađenja zraka, na razvoj kardiovaskularnih bolesti stanovništva Europske unije.

Važnost praćenja kvalitete zraka

Indeks kvalitete zraka određuje se mjerenjem prisustva čestica (PM2.5 i PM10, odnosno lebdećih čestica u zraku manjih od 2,5 mikrona i manjih od 10 mikrona), ozona, dušikovog dioksida i sumpornog dioksida. U Hrvatskoj se na različitim mjernim postajama mjeri kvaliteta zraka. Dnevni podaci se mogu pronaći na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda i na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u djelu „Kvaliteta zraka u Hrvatskoj“.

U periodima većeg zagađenja zraka, svi stanovnici, a posebno osjetljive skupine stanovništva, trebali bi se pridržavati preporuka za zaštitu zdravlja koje objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, odnosno županijski zavodi.

Kako zagađenje zraka ugrožava srce

Na povećan rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti te pogoršanje postojeće bolesti utječe prisustvo PM2,5, odnosno lebdećih čestica veličine do 2,5 mikrona. Udisanjem, ove čestice preko pluća dolaze u krv, oštećuju stijenke krvnih žila te ubrzavaju razvoj ateroskleroze. Tako je otežan protok krvi, što pak dovodi do veće vjerojatnosti razvoja srčanih aritmija i nastanka krvnih ugrušaka, koji mogu uzrokovati srčani ili moždani udar.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 25% svih smrti od srčanih bolesti uzrokovano je zagađenjem zraka.

Europa na drugom mjestu po zagađenosti zraka

Već desetljećima je poznato da su azijske države najveći zagađivači okoliša, posebno zraka. Shodno tome, imaju i najveći broj smrti uzrokovanih zagađenjem okoliša te u tom broju i gotovo tri milijuna smrtnih ishoda godišnje od kardiovaskularnih bolesti povezanih sa zagađenjem zraka.

No, manje je poznato da se na drugom mjestu nalazi Europa s pola milijuna smrtnih ishoda godišnje od kardiovaskularnih bolesti povezanih sa zagađenjem zraka. Europski zrak je zagađen zbog specifičnog reljefa europskog kontinenta, velike koncentracije stanovništva i industrije na malom i skučenom prostoru te značajnog korištenja fosilnih goriva za grijanje i industriju.

Ali, pored toga, stručnjaci su istaknuli kako je glavni razlog zapravo loša europska legislativa. Iako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da godišnja koncentracija PM2,5 čestica ne bi trebala prelaziti 5 mikrograma/m3, europsko zakonodavstvo dozvoljava godišnju koncentraciju do 25 mikrograma/m3. Plan je smanjenje na 10 mikrograma/m3 do 2030. godine.

Sjeverna Amerika, odnosno SAD i Kanada te Australija dozvoljavaju znatno manje godišnje koncentracije ovih čestica od Europe. Također, oni imaju i manji udio smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti povezanih s onečišćenjem zraka, što dokazuje izravnu vezu onečišćenja zraka i bolesti.

Na Kongresu europskog kardiološkog društva istaknuta je i zabrinutost oko UFP, odnosno ultra finih lebdećih čestica čije prisustvo u zraku zasad nije regulirano niti se mjeri, a smatra se da one značajno doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Zaključno

Treba znati da neko kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama, kao što imamo povremene pojave saharskog pijeska, ne predstavlja veliku opasnost po zdravlje, posebno ako se u to vrijeme pridržavamo preporuka o zaštiti zdravlja.

No, dugotrajni boravak na otvorenom neminovno utječe na naše zdravlje. Pri smanjenju kvalitete zraka neke osjetljive skupine stanovništva, kao što su mala djeca, trudnice, starije osobe, osobe koje boluju od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti te osobe narušena imuniteta trebaju smanjiti svoj boravak na otvorenom, posebno u naseljima s gustim prometom, blizini industrije ili pak dijelovima naselja koja su prirodno loše provjetrena.