Praćenje ishoda liječenja raka

Svjetski dan borbe protiv raka obilježen je 4. veljače. Procjene su globalne zdravstvene statistike o raku (GLOBOCAN 2020) da je broj novooboljelih od raka u 2020. u svijetu dosegao 19,3 milijuna, dok je broj umrlih od raka porastao na 10 milijuna. Svjetski dan borbe protiv obilježava se od 2000. godine s ciljem podizanja svijesti, poboljšanja razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.

Stručnjaci smatraju  kako je oko 30% svih smrti uzrokovanih rakom nastalo djelovanjem nekih ili više istovremenih čimbenika rizika ponašanja i prehrane:

• visokim indeksom tjelesne mase (BMI),
• nedovoljnim unosom voća i povrća,
• nedostatnom tjelesnom aktivnošću,
• pušenjem i
• prekomjernom konzumacijom alkohola.

U prevenciji se stoga posebno ističe uloga ili odgovornost svakog pojedinca, jer procjene govore kako se više od 40% slučajeva raka može spriječiti zdravim načinom života.

Važnost ranog otkrivanja raka

Rano otkrivanje raka preduvjet je za uspješno liječenje i smanjenje broja smrtnosti od raka te u brojim slučajevima i izlječenje.

Osim poticanja na redovite liječničke kontrole, u Hrvatskoj postoje tri nacionalna programa probira, odnosno ranog otkivanja raka:

• Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke za žene u dobi od 50 do 69 godina,
• Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva za žene i muškarce u dobi od 50 do 74 godine i
• Nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice za žene u dobi od 25 do 64 godine.

Uz ta tri programa, postoje i:

• Nacionalni program za prevenciju raka pluća i
• Nacionalni program za melanom.

Što podrazumijeva praćenje ishoda liječenja

Na obilježavanju ovogodišnjeg Dana borbe protiv raka, Ministar Vili Beroš je najavio uvođenje praćenja ishoda liječenja posebno skupim lijekovima te uspostavu registra kao posebnu mjeru pri uporabi lijekova na teret HZZO-a.

Prema definiciji, zdravstveni ishodi su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi, odnosno svih postupaka liječenja. Uspjeh liječenja može biti preživljenje, poboljšanje kvalitete života (smanjenje simptoma, bol, bolja pokretljivost, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti), zalječenje uz izostanak simptoma ili potpuno izlječenje.

Ishodi liječenja predstavljaju temelj za donošenje informiranih odluka o ulaganju financijskih sredstava u najučinkovitije i najdjelotvornije lijekove, medicinske uređaje i opremu.

Važnost praćenja ishoda liječenja

Ovakvo praćenje ishoda liječenja ima posebno važnu ulogu i u liječenju osoba oboljelih od raka, za čije se liječenje često koriste vrlo skupi lijekovi i vrlo skupi medicinski postupci. Praćenjem ishoda liječenja u određenoj populaciji, zdravstveni sustav dobiva informacije o najučinkovitijim lijekovima.

Često smo naglašavali kako je svaka osoba jedinstvena i kako jedan lijek upravo stoga može i ne mora imati željeno djelovanje ili nuspojave. Osobni čimbenici, većinom genetski, ali i metabolički (koji su često posljedica genetskih čimbenika) znatno utječu na djelovanje lijeka kod svake osobe. Za brojne lijekove se danas zna da postoje razlike u djelovanju uvjetovane spolom i rasom, a zbog malih razlika u genetici enzimskih sustava koji su odgovorni za metabolizam lijekova. Često su ovakve genetske razlike prisutne i u određenim geografskim područjima, primjerice u pojedinim državama ili pojedinim dijelovima neke države. To mogu biti neki nasljedni čimbenici iz davne prošlosti nekog naroda zbog velikih seoba. Mogu biti i okolišni čimbenici, kao što su zagađenja koja djeluju na oštećenje gena i mogu se nasljeđivati.

Ishodi liječenja pratit će se na posebno skupim lijekovima koji su većinom moderni biološki lijekovi, za koje znamo da ponekad mogu imati sasvim individualno djelovanje, baš zbog opisane različitosti među ljudima. Kroz nekoliko godina prikupljanja podataka, dobit ćemo rezultate koji lijekovi su najučinkovitiji kod stanovnika Hrvatske.