Zašto nam je važan selen i na što treba paziti kod dodatnog unosa

Esencijalni mikronutrijent selen otkriven je prije 200 godina, a možemo ga naći u tlu, vodi te u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Istraživanja biološke uloge selena započela su u drugoj polovini prošlog stoljeća, a traju i danas.

Selen, kao i vitamini A, C, E i beta karoten, pripadaju skupini vitamina i minerala koji štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala, a nazivamo ih antioksidansima. Oštećenja stanica izazvana slobodnim radikalima značajna su u razvoju kardiovaskularnih i malignih oboljenja.

Zdravstvene blagodati selena

Rezultati kliničkih studija unazad tridesetak godina dokazuju vezu između unosa antioksidansa i manje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, pa su danas antioksidansi u središtu zanimanja i istraživanja upravo u prevenciji tih bolesti. Selen je dio više enzima, od kojih je najvažniji glutation peroksidaza, enzim odgovoran za antioksidativni učinak.

Selen smanjuje i rizik od kardiovaskularnih bolesti, sudjeluje u očuvanju elastičnosti tkiva i smanjenju simptoma artritisa.

Odgađa makularnu degeneraciju boreći se protiv slobodnih radikala koji mogu oštetiti leću oka i makule u središtu mrežnice.

Posebno se ističe važnost selena kod autoimunih bolesti štitnjače te kod upalnih bolesti.

Dobro je poznata i uloga selena u očuvanju reproduktivnog zdravlja, posebice u muškaraca, jer je esencijalan za biosintezu testosterona te stvaranje i razvoj muških spolnih stanica. Rezultati istraživanja pokazuju da unos selena putem dodataka prehrani doprinosi normalnoj spermatogenezi što može povoljno djelovati na povećanje plodnosti.

Selen također doprinosi i održavanju zdravlja kože, kose i noktiju.

Prirodni izvori selena

Prehrambeni izvori selena su:

• meso i mesne prerađevine,
• riba i plodovi mora (losos, tuna, bakalar, školjke..),
• cjelovite žitarice (zob, smeđa riža, sjemenke suncokreta, ječam..),
• a najveći sadržaj selena pronađen je u brazilskim oraščićima.

Uravnoteženom prehranom unosi se dnevno 70 – 100 mcg tj. μg (milicentigram=mikrogram) selena, a klinički ustanovljeni nedostatak selena u ljudi je izuzetno rijedak. Organizmu je selen potreban u malim količinama; preporučeni dnevni unos tj. RDA (Recommended Daily Allowances) za odraslu osobu je oko 55 mcg dnevno, iako mnogi liječnici preporučuju i više.

Trovanje selenom

Kod suplementacije selenom važno je znati da prekomjerna količina može ostaviti štetne posljedice, a više od 400 mcg dnevno može biti toksično. Simptomi toksičnosti su:

• gubitak kose,
• promjene na noktima,
• zamor,
• povraćanje,
• mučnina.

Do trovanja može doći isključivo kao posljedica uzimanja dodataka prehrani jer se ta količina vrlo teško može unijeti hranom.

Nedostatak selena i dodaci prehrani

Nedostatak selena u ljudskom organizmu može dovesti do ozbiljnih bolesti različitih sustava: kardiovaskularnog, endokrinog, imunološkog, koštano-mišićnog, živčanog i reproduktivnog sustava.

Kod suplementacije dodacima prehrani važno je pripaziti na dozu, a preporučuje se uzimati ga u kombinaciji s vitaminom E jer se pojačava antioksidativno djelovanje. Često se kombinira i s cinkom, mineralom kojem se također pripisuju antioksidativna svojstva te pozitivan utjecaj na imunosni sustav.

Dodaci prehrani koji se nalaze na tržištu uglavnom sadrže selen u dozama 50 do 100 mcg. Nedostatak selena slabi i otpornost na infekcije kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih zrnaca i prsne žlijezde, pa se dodatni unos selena (200 mcg dnevno) preporučuje za jačanje funkcije imunosnog sustava.