Dan sive vrpce: prevencija ne postoji, pazite na simptome tumora na mozgu

Obilježavanje Svjetskog dana oboljelih od tumora mozga pokrenula je njemačka organizacija za tumore mozga još 2000. godine, s ciljem podizanja svjesnosti i informiranja ljudi oko ove bolesti.

U Hrvatskoj je u 2020. godini dijagnosticirano 418 (50% kod žena) primarnih zloćudnih tumora mozga, od čega 81% kod osoba starijih od 50 godina. Iako su češći u starijoj dobi, zloćudni tumori mozga jedno su od najčešćih zloćudnih oboljenja kod djece – u 2020. godini odgovorni su za 13% svih dijagnoza zloćudnih bolesti kod djece mlađe od 19 godina.

Primarni i sekundarni tumori mozga

Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske).

• Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a
• sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća).

Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti.

Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom.

Simptomi

Do pojave simptoma kod tumora mozga dolazi zbog porasta intrakranijalnog tlaka:

• glavobolje,
• napadaji,
• vrtoglavice ili gubitak svijesti,
• problemi s vidom,
• zbunjenost ili promjene u ponašanju.

Osim navedenih simptoma, smještaj tumora može dovesti do specifičnih simptoma, ovisno o tome u kojem se dijelu mozga tumor nalazi, pa se tako mogu pojaviti:

• slabost ili paraliza jednog dijela tijela,
• gubitak njuha ili sluha,
• poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja i
• mnogi drugi simptomi.

Dijagnosticiranje i liječenje

Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan.

U liječenju se koriste različite metode, ovisno o vrsti i lokalizaciji tumora: operacija, zračenje ili kombinacija navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili je previše proširen, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima.

Prevencija, uzroci i čimbenici rizika

Ne postoji način prevencije tumora mozga, a jedini potvrđeni rizični čimbenik je izlaganje zračenju (radijaciji).

Mali udio tumora mozga povezan je s određenim genetičkim sindromima, kao što su tuberozna skleroza i Li-Fraumeni sindrom.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo