Možda nije peludna alergija, već medikamentozni rinitis?
Medikamentozni rinitis ima iste simptome kao i alergijski rinitis, a najčešće se javlja uslijed prekomjerne primjene nazalnih dekongestiva, odnosno kapi za nos. Krivci mogu biti i neki drugi lijekovi
Već nam je stiglo temperaturno užareno ljeto, a peludne alergije su većinom prestale. Još su ponegdje u kontinentalnom dijelu prisutne jer upravo cvjetaju kesten, trave i kopriva, kao i u primorskim krajevima gdje rastu trave.
Iste tegobe, ali različiti uzroci
Peludne alergije, pored ostalih, imaju jedan karakterističan simptom – rinitis. Takozvani alergijski rinitis se očituje:
- obilnim curenjem vodenog sekreta iz nosa,
- svrbežom te
- začepljenjem nosa.
No i neki lijekovi mogu izazvati iste simptome i tada ih nazivamo medikamentozni rinitis. Upravo je izostanak peludi i smanjenje pojave alergija najbolje vrijeme za prepoznavanje medikamentoznog rinitisa.
Kapi za nos: najčešći krivci za medikamentozni rinitis
Medikamentozni rinitis se najčešće javlja uslijed prekomjerne primjene nazalnih dekongestiva, odnosno kapi za nos koje se zapravo koriste upravo za sprečavanje curenja nosa i odčepljivanje nosa.
Ovi lijekovi djeluju tako da stežu kapilare sluznice nosa, pa ih zovemo vazokonstriktori. Tako smanjuju protok krvi, oticanje sluznice i smanjenje sekreta. Koriste se kod prehlade, alergijskog i nealergijskog rinitisa, kroničnog rinosinusitisa ili nosnih polipa.
Prekomjernom primjenom uzrokuju „povratni“ rinitis (engl. rebound), koji ima iste simptome: začepljenje sluznice nosa. Kod nekih osoba s vrlo osjetljivom sluznicom može se razviti već nakon tri dana, no u većine osoba nakon četiri do šest tjedana.
Sličan učinak ima i ušmrkavanje kokaina, koji je kemijski: metilni ester benzoilekgonina i među ostalim djeluje i vazokonstricijski na sluznicu nosa.
Ne zna se kolika je stvarna učestalost pojave medikamentoznog rinitisa zbog prekomjernog korištenja kapi za nos jer se one kupuju bez recepta. Većina pacijenata ne prepoznaje nuspojavu lijeka, već zaključuje da je simptom posljedica dugotrajne prehlade ili neke alergije. Postoje studije u kojima su analizirali oboljele od alergijskog rinitisa te je u otprilike 7 % pacijenata ustanovljeno da uzrok rinitisa nije alergija, već prekomjerna primjena kapi za nos.
Koji lijekovi još mogu izazvati medikamentozni rinitis
Medikamentozni rinitis mogu uzrokovati i neki lijekovi koji se uzimaju oralno. To su:
- ACE-inhibitori koji se koriste u liječenju povišenog tlaka,
- beta blokatori u liječenju srca,
- alfa blokatori u liječenju prostate i
- inhibitori fosfodiesteraze 5 u liječenju erektilne disfunkcije.
U vrlo rijetkim slučajevima, kod posebno osjetljivih osoba, acetilsalicilna kiselina i drugi nesteroidni protuupalni lijekovi također mogu uzrokovati rinitis kao jedan od simptoma respiratorne bolesti uzrokovane nesteroidnim protuupalnim lijekovima (engl. AERD).
Benzalkonij klorid je konzervans koji se koristi u kapima za nos i oči te za njega postoje sumnje da uzrokuje medikamentozni rinitis, no zasad ne postoje čvrsti dokazi i smatra se sigurnim konzervansom.
Posljedice neliječenog medikamentoznog rinitisa
Neliječeni medikamentozni rinitis uzrokovan dekongestivima, uz nastavak njihove primjene, dovodi do daljnjeg pogoršanja. Javljaju se hrkanje u snu, apneja te suhoća usta i grla jer osoba diše na usta. Sluznica nosa se sve više oštećuje, pa mogu nastati kronični rinosinusitis i atrofični rinitis.
Razvija se i psihološka ovisnost potaknuta neugodom, čak i strahom od nemogućnosti disanja, koja pacijente „tjera“ na korištenje kapi za nos, a pri prestanku korištenja se mogu javiti karakteristični simptomi apstinencije: glavobolja, nemir, uzrujanost, tjeskoba i poremećaj spavanja.
Ako je medikamentozni rinitis uzrokovan nekim od oralnih lijekova, sluznica nosa će se po prestanku uzimanja tog lijeka vrlo brzo oporaviti i simptomi će nestati.
Nije svaki rinitis izazvan alergijom
Iako se rinitis najčešće spominje u okviru alergija, može nastati uslijed virusne infekcije, preosjetljivosti nosa, starenja ili pretjeranog korištenja...
SAZNAJTE VIŠELiječenje medikamentoznog rinitisa
Za liječenje rinitisa izazvanog prekomjernim korištenjem kapi za nos nužno je odmah prekinuti njihovo korištenje. U težim slučajevima provodi se postupniji prekid primjene, tako da se pacijentu dozvoljava korištenje samo tijekom noći još neko kraće vrijeme.
Nekima se propisuju nazalni kortikosteroidi koji se inače koriste kod alergija, pet do deset dana. Nos se tijekom cijelog razdoblja liječenja (točnije, odvikavanja) može ispirati fiziološkom otopinom ili morskom vodom, koje će znatno ublažiti suhoću nosa i otežano disanje.
Poslušajte savjete ljekarnika o kratkoj primjeni kapi za nos, a pri sumnji na medikamentozni rinitis savjetujte se s vašim liječnikom i ljekarnikom.