Riječ farmaceuta - 22. ožujka 2018.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić

U Japanu je otkriven novi lijek – hoće li 2020. gripa biti manje opasna?

Uoči stote godišnjice smrtonosne epidemije španjolske gripe možda je pronađen lijek koji učinkovito ubija virus gripe i sprečava širenje

novi lijek protiv gripe

Iako je ovogodišnja sezona gripe pri kraju, mediji i dalje objavljuju uznemirujuće vijesti. Nažalost, objave često nisu potpuno točne ili su napisane senzacionalistički, što čitatelje dovodi u zabludu i kad je riječ o samoj bolesti i kad je riječ o načinu liječenja.

Mnogi poistovjećuju pojam gripe i prehlade, no to su različite bolesti. Iako su simptomi slični, razlikuju se u nastupu djelovanja i težini bolesti. Teže prehlade mogu nalikovati gripi, no za točnu dijagnozu treba laboratorijski dokazati virus gripe. On postoji u tri osnovna oblika: A, B, C, a svaki od njih ima i svoju podgrupu koja je dobila naziv prema komponentama kojima se virus hvata za stanicu: H i N. Virus grupe A ima najveću sposobnost mutacije ovih H i N antigena, odnosno prilagodbe u stanici domaćina i smatra se da uzrokuje najteže oblike gripe. Poznate su epidemije virusom A tipa H1N1, H2N2 i H3N2. Virus gripe B uzrokuje blaže simptome i znatno rjeđe mutira, infekcije se obično javljaju u zatvorenim grupama (škole, domovi), a virus gripe C rijetko izaziva infekcije koje se očituju simptomima gripe.

>> Imate temperaturu, curi vam nos, mišići vas bole… Znate li razlikovati prehladu od gripe? Kliknite i proučite simptome! <<

Epidemije i pandemije gripe

Virus gripe A tijekom povijesti bio je odgovoran za velike epidemije, pa i pandemije, kad je infekcija bila prisutna gotovo u cijelom svijetu. Jedna od najgorih pandemija, nazvana Španjolska gripa, harala je svijetom od 1918. do 1920. i upravo ove godine obilježavamo njezinu stotu godišnjicu. Procjenjuje se da je Španjolska gripa prouzročila smrt više od 50 milijuna ljudi. Sljedeća velika pandemija, Azijska gripa, harala je od 1957. do 1958. godine te ubila oko dva milijuna ljudi. Tada je prvi put počelo cijepljenje ljudi protiv virusa gripe, što se pokazalo učinkovitim kad je sljedeći put (1960.) primijećen isti virus i kad nije prouzročio veću epidemiju. Posljednjih dvadesetak godina pojavila su se i dva nova tipa virusa A, uzročnici tzv. svinjske i ptičje gripe.

Gripa 2018.

Prema podacima laboratorija Nacionalnog referentnog centra za gripu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, ove godine prisutna su oba tipa virusa, virus gripe A (24%) i virus gripe B (76%). Potvrđeni nalazi uzoraka virusa gripe A također su imali dva tipa: H3N2 (30%) i H1N1 (70%). U Hrvatskoj je do sredine veljače službeno registrirano 40.000 oboljelih, no zasigurno ih je bilo više, a godišnje se procjenjuje oko 500 smrti povezanih s posljedicama gripe, odnosno obično je dvadesetak smrti dokazano povezanih s gripom.

Ako se cijepni soj dobro podudara sa sojem u populaciji i riječ je o zdravoj odrasloj osobi, djelotvornost se kreće oko 70%, a kod starijih osoba i kroničnih bolesnika djelotvornost će biti manja te će se u nekim sezonama kretati od 20 do 30 posto

Cijepljenje i lijekovi protiv gripe

Cijepljenje protiv gripe najbolja je zaštita, no u Hrvatskoj se cijepi samo oko 24% stanovništva, najčešće zbog nerazumijevanja i straha. Treba razumjeti da ne postoji cjepivo koje bi bilo 100% djelotvorno te je njegova djelotvornost različita i mijenja se iz sezone u sezonu. Sredinom godine Svjetska zdravstvena organizacija daje preporuke za sastav cjepiva, no zbog mutacija virusa jasno je da je to nemoguće unaprijed točno znati. Djelotvornost cjepiva ovisi o tome koliko se njegov sastav podudara sa sojem virusa gripe koji cirkulira, o starosti i zdravstvenom stanju cijepljene osobe te o tome cijepi li se osoba svake godine. Ako se cijepni soj dobro podudara sa sojem u populaciji i riječ je o zdravoj odrasloj osobi, djelotvornost se kreće oko 70%, a kod starijih osoba i kroničnih bolesnika djelotvornost će biti manja te će se u nekim sezonama kretati od 20 do 30 posto. Ipak, kod osoba kod kojih gripa može biti ozbiljna bolest, čak i smanjenje rizika od gripe cijepljenjem za 20% bolje je nego takve osobe ostaviti necijepljene.

Slični su rezultati i s lijekovima protiv gripe. Nekoliko ih je registrirano (u Hrvatskoj oseltamivir i zanamivir), no ne primjenjuju se često ni kod nas ni u svijetu. Naime, pacijent ih treba uzeti najkasnije 48 sati od izbijanja simptoma, što je dosta kratko vrijeme te gripa još neće biti ni dokazana. Skraćuju vrijeme trajanja gripe i ublažavaju simptome, što se teško dokazuje, pa i pacijenti i dio liječnika smatraju da ih nije potrebno uzimati, a činjenica je i da su skupi. Napokon, kao i kod cjepiva, ako nije uzročnik virus gripe, lijek neće djelovati.

Ime koje vrijedi zapamtiti: baloksavir marboksil

Ove zime u Japanu je registriran novi lijek, baloksavir marboksil, za koji se tvrdi da uništava virus gripe A i B u roku od jednog dana, a uzima se samo jedna tableta. Skraćuje trajanje i težinu simptoma bolesti, no što je još važnije, tvrdi se da uništavanjem virusa u zaraženoj osobi lijek sprečava širenje virusa, što bi omogućilo smanjenje broja zaraženih. Baloksavir marboksil trenutačno se ispituje i u drugim dijelovima svijeta, a bude li se dokazala djelotvornost i sigurnost lijeka na velikom broju ljudi, možda će gripa 2020. godine konačno postati manje opasna i smrtonosna bolest.

>> Istražite više tekstova iz rubrike Riječ farmaceuta <<

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama