Riječ farmaceuta - 09. studenoga 2017.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić

Počelo je cijepljenje protiv gripe

Za postizanje najbolje zaštite preporučuje se cijepljenje tijekom jeseni, prije sezone gripe

Cijepljenje protiv gripe

Gripa je zarazna bolest uzrokovana virusom gripe koji pripada grupi ortomiksovirusa te postoji u tri osnovna oblika: A, B i C. Svaki od njih ima i svoju podgrupu nazvanu prema komponentama kojima se virus hvata za stanicu: H i N. Virus grupe A ima najveću sposobnost mutacije tih H i N antigena, odnosno prilagodbe u stanici domaćina i smatra se da uzrokuje najteži oblik gripe.

Poznate su epidemije virusom A, tipa H1N1, H2N2 i H3N2. Virus gripe B uzrokuje blaže simptome i znatno rjeđe mutira, infekcije se uglavnom javljaju u zatvorenim grupama (škole), a virus gripe C rijetko izaziva infekcije koje se očituju simptomima.

Za stvaranje protutijela u organizmu potrebno je dva do tri tjedna te se stoga cijepljenje provodi od kraja listopada do siječnja s obzirom na to da je vrhunac sezone gripe najčešće u veljači

Gripa je sezonska bolest, što znači da se javlja uvijek u istom razdoblju godine, u Hrvatskoj najčešće od siječnja do ožujka, odnosno od Božića do Uskrsa. Ljudi često poistovjećuju pojam gripe i prehlade, no to su različite bolesti. Gripa počinje naglo i simptomi se razvijaju unutar tri do šest sati, a prehlada nastupa sporije. Gripa traje pet do sedam dana, a za razliku od obične prehlade, javljaju se visoka temperatura (38 – 40 °C), jaka glavobolja, jak bol u mišićima, izražen umor i iscrpljenost. Kod prehlade su svi ti simptomi blagi. Gripa je vrlo ozbiljna bolest i treba je odmirovati, ali i spriječiti zarazu drugih osoba.

U Hrvatskoj se cijepi protiv gripe već više od 50 godina, a od 90-ih godina prošlog stoljeća besplatno je za:

  • osobe starije od 65 godina
  • trudnice
  • kronične bolesnike (bolesti srca i prirođene srčane greške, bolesti pluća, metaboličke bolesti, uključujući dijabetes)
  • osobe s anemijom ili hemoglobinopatijom
  • osobe s oslabljenim imunosnim sustavom (zbog bolesti ili lijekova), uključujući i HIV pozitivne osobe,
  • djecu stariju od šest mjeseci i adolescente koji su pod dugotrajnom terapijom aspirinom zbog rizika od akutnog oštećenja jetre i mozga nakon infekcije virusom gripe (Reyeov sindrom),
  • zdravstvene djelatnike, štićenike domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu).

Svi ostali koji se žele cijepiti – plaćaju. Cijepiti se ne smiju osobe s alergijom na jaja i pileće proteine, osobe koje su pri prethodnom cijepljenju imale jaku reakciju preosjetljivosti i djeca mlađa od šest mjeseci, a cijepljenje je potrebno odgoditi kod osoba s povišenom tjelesnom temperaturom do potpunog ozdravljenja.

Cjepivo sadrži proteine (antigene) virusa gripe koji potiču imunosni sustav na stvaranje protutijela koja će u kontaktu organizma s virusom spriječiti razvoj bolesti, odnosno ublažiti njezin tijek i spriječiti širenje infekcije na druge. Svake se godine priređuje novo cjepivo, čiji sastav određuje Svjetska zdravstvena organizacija. Za sjevernu Zemljinu polutku ono se određuje na temelju praćenja promjena virusa i procjene stručnjaka koji će soj kružiti zimi.

Dosadašnja znanstvena saznanja ukazuju na to da kod cijepljenja protiv gripe postoji mali rizik od alergijske reakcije na cjepivo, neusporedivo manji od rizika komplikacija bolesti

Za stvaranje protutijela u organizmu potrebno je dva do tri tjedna te se stoga cijepljenje provodi od kraja listopada do siječnja s obzirom na to da je vrhunac sezone gripe najčešće u veljači. Zbog stalnih promjena virusa i novog sastava cjepiva za svaku godinu cijepiti se treba redovito svake godine.

Dosadašnja znanstvena saznanja ukazuju na to da kod cijepljenja protiv gripe postoji mali rizik od alergijske reakcije na cjepivo, neusporedivo manji od rizika komplikacija bolesti. Prema službenim podacima, u svijetu svake godine od posljedica gripe umre oko pola milijuna ljudi, a u Hrvatskoj oboli oko 100.000 te ih umre desetak. Cjepivo umanjuje rizik zaraze za oko 60 posto, a zaštita se postiže za otprilike 15 dana nakon cijepljenja te ga je najbolje obaviti u jesen. Cijepiti se može i u sezoni gripe – iako možda neki neće na vrijeme steći dostatnu zaštitu, vrijedi pokušati.

Moguće je da cijepljena osoba oboli od gripe, no bolest je tada znatno slabijeg intenziteta te je manja mogućnost nastanka komplikacija. Ovo cijepljenje nije obavezno, ali pri donošenju odluke ipak bi se trebalo savjetovati s obiteljskim liječnikom. Ujedno, ako osoba oboli od gripe, njezina je obveza učiniti sve da ne zarazi druge ljude.

 U sezonama kada se sojevi dobro poklapaju djelotvornost cjepiva se kod zdravih odraslih osoba u prosjeku kreće oko 70 posto

Hrvatski zavod za javno zdravstvo osigurao je za ovu sezonu 260.000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe Influvac. Djelotvornost cjepiva različita je od sezone do sezone, a ovisi, među ostalim, i o tome u kojoj se mjeri cirkulirajući sojevi virusa podudaraju sa sojevima u cjepivu, o dobi i zdravstvenom stanju cijepljene osobe te o tome je li osoba cijepljena prethodnih godina. U sezonama kada se sojevi dobro poklapaju djelotvornost cjepiva se kod zdravih odraslih osoba u prosjeku kreće oko 70 posto, a kod starijih osoba i kroničnih bolesnika djelotvornost je u pravilu niža, u nekim sezonama može biti samo 20 – 30 posto. No kod osoba kojima je gripa ozbiljna prijetnja zdravlju smanjenje rizika za 20 posto bolje je od nikakve zaštite.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama