Riječ farmaceuta - 07. prosinca 2017.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić

Jesu li probiotici hit ili stvarni spas

Sve je više probiotika na tržištu, no treba biti oprezan pri kupnji

probiotici

Pojam mikrobiom označava mikroorganizme koji žive na ljudskom tijelu i u njemu, a skovao ga je Joshua Lederberg, jedan od otaca molekularne biologije i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, koji je ukazao na važnost mikroorganizama kao bitne odrednice stanja zdravlja ili bolesti.

Naime, naš organizam živi u simbiozi s mikroorganizmima i smatra se da je zdravo ili dobro stanje našeg mikrobioma važno za odsutnost nastanka mnogih bolesti. Suvremeni način života, odnosno kombinacija čistoće i industrijalizacije donijeli su, s jedne strane, mogućnost borbe protiv mnogih zaraznih i smrtonosnih bolesti, no s druge strane čini se da jednako štetno djeluju i na naš mikrobiom. Danas se te pretpostavke sa sve više dokaza nazivaju higijenska hipoteza ili hipoteza mikrobioma.

Donedavno se smatralo da su djeca do porođaja bez mikrobioma, no neke nedavne studije ukazuju na to da unutar posteljice postoje određene bakterije koje prve koloniziraju dijete, iako u vrlo maloj mjeri

Najveća zajednica mikrobioma živi u našim crijevima, procjenjuje se oko 400 trilijuna stanica. Uglavnom su to bakterijske stanice, no ima i arheja, gljiva, virusa i protozoa. Crijevne bakterije u ljudskom tijelu mogu težiti i do dva kilograma. Jedna trećina tih bakterija identična je kod većine ljudi, ali dvije trećine jedinstvene su za svaku osobu. Od vrsta dominiraju laktobacili, enterobakterije, bakteroidi, ešerihija, streptokok, klebsijela, fusobakterije, kandida i druge.

Donedavno se smatralo da su djeca do porođaja bez mikrobioma, no neke nedavne studije ukazuju na to da unutar posteljice postoje određene bakterije koje prve koloniziraju dijete, iako u vrlo maloj mjeri. Prava kolonizacija djeteta zbiva se tijekom porođaja, prolaskom kroz porođajni kanal, gdje dijete koloniziraju laktobacili i bifidobakterije, a što se ne događa pri carskom rezu. Kod tih mališana dolazi do kolonizacije majčinim mikrobiomom kože koji nije adekvatan za crijeva. Zbog toga češće imaju snažnije kolike i smatra se da su ta djeca podložnija nastanku atopijskih bolesti (dermatitis, astma, alergijski rinitis). Dojenjem majka djetetu prenosi dio mikrobioma potrebnog za razvoj njegovih vlastitih bakterija – dokazano je da dojena djeca imaju više bifidobakterija, a djeca hranjena zamjenskim mlijekom više ešerihije i klostridija. Otprilike u drugoj godini u potpunosti se razvija mikrobiom crijeva.

Danas se dobro zna da crijevne bakterije sudjeluju u razgradnji hrane koju želudac i tanko crijevo ne mogu probaviti te time osiguravaju pravilnu probavu, posebno pravilnu razgradnju masti i šećera. Upravo zato se mnoge metaboličke bolesti poput pretilosti i dislipidemija povezuju s disbiozom, odnosno oštećenjem crijevnih bakterija. Sudjeluju i u sintezi vitamina K i B koje u određenom obliku dobivamo hranom, no potrebno ih je preraditi u oblike koje naše tijelo može iskoristiti.

Danas se dobro zna da crijevne bakterije sudjeluju u razgradnji hrane koju želudac i tanko crijevo ne mogu probaviti te time osiguravaju pravilnu probavu, posebno pravilnu razgradnju masti i šećera

Osim što izravno uništavaju mnoge štetne bakterije koje uđu u crijeva, održavaju sluznicu crijeva zdravom i kompaktnom, čime se sprečava propusnost i prodor štetnih bakterija u tijelo te proizvode određene supstancije koje sudjeluju u imunosnom odgovoru organizma te su time neposredno odgovorni za snažan imunitet.

No najzanimljivije su studije koje povezuju crijevne bakterije i mozak, pod zajedničkim nazivom „os crijeva – mozak“. Postoje naznake da produkti crijevnih bakterija koji se izlučuju u naš organizam djeluju na GABA receptore u mozgu, čijom se stimulacijom doživljava osjećaj ugode i zadovoljstva te se ispituje sastav mikrobioma kod oboljelih od depresije ili bolesti iz autističnog spektra, koji je zaista i drugačiji od mikrobioma zdravih ljudi.

Probiotici su bakterije koje unosimo u organizam hranom ili dodacima prehrani radi pomoći organizmu. U znanost ih je uveo ruski znanstvenik Ilja Mečnikov, koji je dobio Nobelovu nagradu za medicinu u području imunologije. Prirodni izvori probiotika različite su vrste fermentirane hrane, prije svega mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i acidofila, zatim kiseli kupus, ocat ili neke namirnice s istoka, kao što su kombucha ili miso juha. Uloga probiotika jest da privremeno koloniziraju crijeva kad je mikrobiom oslabljen.

Kako je ipak riječ o unosu živih baterija, nužno je da to budu ispitani sojevi laktobacila, bifidobakterija ili streptokoka koji imaju dokazan učinak te da budu proizvedeni u obliku koji može doprijeti do debelog crijeva

Mikrobiom uništavaju antibiotici, ne nužno samo lijekovi nego i oni u hrani, zatim nepravilna prehrana u kojoj nema dovoljno hrane za crijevne bakterije i stres. U kliničkoj primjeni probiotici se danas već nalaze u liječenju proljeva, opstipacije, dječjih kolika, sindroma iritabilnog crijeva te kao pomoć u jačanju imunosnog sustava ili nekih alergijskih bolesti.

Istražuju se kombinacije probiotika za pomoć u liječenju alkoholne bolesti jetre, mnogih autoimunih bolesti te neurodegenerativnih i psihijatrijskih bolesti, no nova otkrića dovela su i do hiperprodukcije različitih probiotika od kojih mnogi ne prolaze potrebne kontrole pa stručnjaci savjetuju da se oni nabavljaju isključivo u ljekarnama. Kako je ipak riječ o unosu živih baterija, nužno je da to budu ispitani sojevi laktobacila, bifidobakterija ili streptokoka koji imaju dokazan učinak te da budu proizvedeni u obliku koji može doprijeti do debelog crijeva i pomoći oporavku crijevnih bakterija.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama