Endometrioza: ne znamo uzrok, ne znamo način prevencije i ne postoji lijek

Endometrioza pogađa otprilike 10% (190 milijuna) žena i djevojaka reproduktivne dobi diljem svijeta. To je kronična bolest povezana s jakim, životno ograničavajućim bolovima tijekom menstruacije, spolnog odnosa, pražnjenja crijeva i/ili mokrenja, kroničnom zdjeličnom boli, nadutošću, mučninom, umorom, a ponekad i depresijom, anksioznošću i neplodnošću.

Trenutačno ne postoji poznat lijek za endometriozu, a liječenje je uglavnom usmjereno na kontrolu simptoma. Rani pristup dijagnozi i učinkovitom liječenju endometrioze je važan, ali je u mnogim sredinama ograničen, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Osnovne činjenice o endometriozi

Kod endometrioze, tkivo slično sluznici maternice (endometrij) raste izvan maternice, što dovodi do upale i stvaranja ožiljnog tkiva (priraslica, fibroze) u području zdjelice, a rijetko i drugdje u tijelu. Ova bolest može započeti s prvom menstruacijom i trajati do menopauze.

Iako za endometriozu ne postoji lijek, simptomi se mogu liječiti lijekovima ili, u nekim slučajevima, kirurškim zahvatom.

Opisano je nekoliko tipova lezija, odnosno endometrioze:

• površinska endometrioza, koja se uglavnom nalazi na zdjeličnoj potrbušnici,
• cistična ovarijska endometrioza (endometriom), koja se nalazi na jajnicima,
• duboka endometrioza, koja se javlja u rektovaginalnom septumu, mjehuru i crijevima,
• u rijetkim slučajevima, endometrioza se može pronaći i izvan zdjelice.

Simptomi

Endometrioza često uzrokuje jake bolove u zdjelici, osobito tijekom menstruacije. Neki ljudi osjećaju bol i tijekom spolnog odnosa ili pri korištenju toaleta. Može se javiti i neplodnost.

Neki nemaju nikakve simptome. Kod žena koje ih imaju, najčešći simptom je bol u donjem dijelu trbuha (zdjelici), koja može biti najizraženija:

• tijekom menstruacije,
• tijekom ili nakon spolnog odnosa,
• pri mokrenju ili pražnjenju crijeva.

Mogu se javiti i:

• kronična bol u zdjelici,
• obilno krvarenje tijekom menstruacije ili između ciklusa,
• poteškoće sa začećem,
• nadutost ili mučnina,
• umor,
• depresija ili anksioznost.

Simptomi se često poboljšavaju nakon menopauze, ali ne uvijek.

Budući da su simptomi endometrioze različiti i širokog spektra, liječnici je možda neće lako dijagnosticirati, a osobe s endometriozom možda neće biti svjesne svog stanja.

Čimbenici rizika

Smatra se da različiti čimbenici doprinose njezinu razvoju.

Trenutačno se vjeruje da endometrioza nastaje zbog:

• retrogradne menstruacije, pri kojoj menstrualna krv koja sadrži stanice endometrija teče unatrag kroz jajovode u zdjeličnu šupljinu umjesto da izlazi kroz cerviks i vaginu. Ove stanice se mogu implantirati i rasti izvan maternice,
• stanične metaplazije, kod koje se stanice izvan maternice transformiraju u endometriju slične stanice, i počnu rasti,
• matičnih stanica, koje mogu potaknuti razvoj bolesti i njezino širenje kroz krvne i limfne žile.

Drugi čimbenici također mogu utjecati na rast ili opstojnost ektopičnog endometrijskog tkiva. Na primjer, poznato je da endometrioza ovisi o estrogenu, koji povećava upalu, rast i bolove povezane s bolešću. Međutim, odnos između estrogena i endometrioze je složen jer odsutnost estrogena ne znači nužno i odsutnost bolesti.

Smanjenje kvalitete života

Endometrioza ima značajne društvene, javnozdravstvene i ekonomske posljedice. Može smanjiti kvalitetu života zbog jakih bolova, umora, depresije, anksioznosti i neplodnosti. Neke pacijentice imaju onesposobljavajuće bolove koji im onemogućuju odlazak na posao ili u školu. Bol tijekom spolnog odnosa može dovesti do prekida ili izbjegavanja odnosa, utječući na seksualno zdravlje oboljelih i njihovih partnera.

Rješavanje problema endometrioze znači podršku ljudskom pravu oboljelih na najviši standard seksualnog i reproduktivnog zdravlja, kvalitetu života i opću dobrobit.

Postavljanje dijagnoze

Detaljna anamneza menstrualnih simptoma i kronične boli u zdjelici temelj je za sumnju na endometriozu. Iako su predloženi i testirani različiti alati za probir, trenutačno nijedan nije dovoljno pouzdan za točno prepoznavanje bolesti.

Endometrioza može oponašati druge bolesti, što može odgoditi dijagnozu. Za otkrivanje endometrioma na jajnicima, priraslica i dubokih nodularnih oblika bolesti, često su potrebni ultrazvuk ili magnetska rezonancija (MR). Histološka potvrda, obično nakon kirurške/laparoskopske vizualizacije, može biti korisna u postavljanju dijagnoze. Međutim, potreba za takvom potvrdom ne bi trebala odgoditi i početak liječenja.

Što se može učiniti?

Lijek za endometriozu trenutačno ne postoji, kao što ni ne postoji poznat način prevencije ove bolesti. Povećana svijest, rana dijagnoza i upravljanje bolešću mogu usporiti ili zaustaviti njezin prirodni napredak i smanjiti dugoročne simptome, uključujući rizik od senzibilizacije boli u središnjem živčanom sustavu.

Liječenje endometrioze ovisi o težini simptoma i želji za trudnoćom, no nijedan tretman ne može u potpunosti izliječiti bolest.

Lijekovi koji mogu pomoći u kontroli simptoma uključuju:

• nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) i analgetike, poput ibuprofena i naproksena,
• hormonske lijekove, poput GnRH analoga i kontracepcijskih metoda (pilule, hormonske spirale, vaginalni prsteni, implantati, injekcije, flasteri) – nisu prikladni za one koji žele zatrudnjeti,
• lijekove za plodnost i postupke poput intrauterine inseminacije (IUI) i in vitro oplodnje (IVF).

Kirurški zahvati ponekad se koriste za uklanjanje lezija, priraslica i ožiljnog tkiva. Laparoskopska kirurgija omogućuje manje invazivne zahvate.

Rana dijagnoza i liječenje mogu usporiti napredak bolesti i smanjiti dugoročne simptome. Potpora pacijenticama kroz grupe podrške može pomoći u suočavanju s emocionalnim aspektima bolesti.

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija