Zanimljivosti i savjeti - 4. rujna 2020.
AUTOR ČLANKA - Ozren Podnar

Zašto nam vrijeme „leti“ kada smo stariji?

Dojam prolaska vremena ovisi o više čimbenika, a svoja objašnjenja ponudili su i znanstvenici

vrijeme leti kada smo stariji

Vrijeme nas često iznenađuje prividnim mijenjanjem brzina. Vozač koji čeka pred semaforom ima osjećaj da crveno svjetlo traje cijelu vječnost, no kad se upali zeleno, žuri se krenuti jer mu se čini da će se ugasiti u trenutku. Neovisno od svakodnevnih iskustava, jedno je obilježje vremena postojano: što smo stariji, kao da teče brže.

O toj je pojavi razvijeno je nekoliko hipoteza, od kojih najsvježija tvrdi da je to posljedica smanjene sposobnosti obrade podataka u starom mozgu.

Ta hipoteza ne poništava prethodne, od kojih je najistaknutija ona o količini novih iskustava: u mladosti su ona brojnija i gušće raspoređena, čime stvaraju privid dugotrajnosti.

Mozak sam procjenjuje

Mozak zaključuje da je dan bio dug ako je puno toga stalo u njega.

Prisjetite se: čini li vam se da je vaše životno doba između 10. i 20. rođendana trajalo dulje nego ono između 20. i 30.? Ako je odgovor potvrdan, pripadate većini.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Monacu na 499 dobrovoljaca između 14 i 94 godina pokazalo je da ljudi kako stare imaju sve snažniji dojam da im je posljednje desetljeće prošlo brže nego desetljeće prije toga.

Ova pojava doseže vrhunac oko pedesete godine života i potom ostaje stabilna

Nova iskustva “rastežu” vrijeme

Stručnjaci kažu da se naša percepcija vremena mijenja ovisno o aktivnostima i okolnostima. Ako radimo i doživljavamo nešto novo, vrijeme nam prolazi sporije.

Prvi dan u školi, prvo ljetovanje s vršnjacima, prvi poljubac, prvi sat vožnje… osjećamo kao da traju dulje nego jednaka ponovljena iskustva.

Što smo stariji, to su nova iskustva rjeđa, dani i mjeseci više nalikuju jedan drugome, a vrijeme kao da se sažima u jednu točku.

Nekoliko istraživanja sugerira da je osjećaj o brzini prolaska vremena usko povezan s količinom novih iskustava. Budući da u dječjoj dobi sve doživljavamo prvi put, mozak pojačano obrađuje brojne informacije u određenim razdoblju.

Velika navala informacija jače popunjava vremenski interval, stvarajući dojam duljeg trajanja. Imamo osjećaj da je za sve novosti s kojima se srećemo potrebno mnogo vremena.

Prvi dan traje najdulje

Međutim, nakon što smo više puta doživjeli isto ili slično, mozgu treba manje vremena za obradu informacija, a to stvara dojam da su doživljaji kratkotrajni.

Prvom danu ljetovanja u novom mjestu kao da nema kraja jer ranije nismo vidjeli nijedan od tamošnjih restorana, kafića, znamenitosti i plaža, niti smo poznavali ikog od turista.

Drugi dan već prolazi brže jer se je naš um naviknuo na okolnosti i troši manje kapaciteta na obradu podataka.

Treći dan već smo stari gosti, sve nam je poznato, a mozak radi s pola snage. U svakoj životnoj dobi doživljavamo “dulje” i “kraće” dane.

Dulji dani, kad nam vrijeme naizgled prolazi sporije, puni su zanimljivih poslova, novih situacija, susreta i događaja. Prividno kraći dani obilježeni su rutinskim zadacima i malim brojem aktivnosti.

Moguće je da nam se u danima bez zanimljivosti čini da vrijeme teče sporo, ali kad je dan prošao, osjećamo kao da je bio vrlo kratak.

Ovo vrijedi i za dulja razdoblja – tjedne, mjesece i godine.

Uvedite red

Ako vrijeme nije bilo ispunjeno iskustvima vrijednih pamćenja, doima nam se kao da je minulo u hipu.

Osjećate li da vrijeme prolazi prebrzo za vaš ukus, iskušajte ovaj stručan savjet: uvedite red u spavanje i ishranu, održavajte dobru kondiciju vježbanjem i klonite se jakog stresa.

Budete li psihički i fizički svježi i odmorni, moći ćete biti produktivni i unijeti više sadržaja u dane.

A što su vam dani sadržajniji, to će njihovo prividno trajanje biti dulje.

Vrućica remeti opažanje vremena

Na percepciju vremena utječu i fizikalni faktori, među kojima i toplina. Tridesetih godina prošlog vijeka psiholog Hudson Hoagland utvrdio je da vrijeme prolazi sporije onima koji imaju povišenu temperaturu.

Kad se vratio s kratkog izlaska u dvorištu, njegova gripozna žena pitala ga je gdje je bio tako dugo. Idućih dana molio ju je da bez gledanja na sat procijeni koliko traje jedna minuta i otkrio da joj se minuta činila tim dulja što joj je temperatura bila viša.

Mozak sporije “razvija” slike

Adrian Bejan sa Sveučilišta Duke u SAD-u prošle je godine izložio hipotezu da je osjećaj bržeg prolaska vremena u starosti posljedica sporijeg rada mozga na obradi slika iz okoline.

Stariji mozak obrađuje manje slika, što stvara osjećaj manjeg broja događaja, pa onda i bržeg protoka vremena.

Postoji pravo vrijeme za sve: Koja je životna dob najbolja za razne aktivnosti

Koja je najbolja životna dob za razne aktivnosti, kao što su učenje stranog jezika, trčanje maratona, zasnivanje obitelji...?

SAZNAJTE VIŠE

Sve što je lijepo kratko traje

Neovisno o znanstvenim objašnjenjima, ne treba zaboraviti i individualan dojam o protoku vremena. Duboko je ukorijenjena uzrečica „sve što je lijepo, kratko traje“.

Iako nam se možda u trenu dok se je to lijepo događalo činilo da vrijeme prolazi sporije, kad lijepo završi nastupa razočaranje što mijenja i našu percepciju događaja. Naša želja da to lijepo traje dugo toliko je jaka da kraj teško prihvaćamo.

Slično je i s ružnim, odnosno teškim događajima za koje želimo da čim prije završe. Ma koliko kratko trajali, možda samo jedan radni dan, i to je za naš ukus bilo „predugo“.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button