Neurologija - 05. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Akademkinja Vida Demarin

Za ublažavanje posljedica moždanog udara imamo 4 sata vremena

Oko 85 % slučajeva moždanog udara uzrokovano je ugruškom koji se može otopiti lijekovima ako se pacijent javi pravovremeno u bolnicu, stoga je važno prepoznati ga te hitno reagirati

Za ublažavanje posljedica moždanog udara imamo 4 sata vremena

Moždani udar u Hrvatskoj nalazi se na prvom mjestu kao uzrok invaliditeta, a na drugom je mjestu uzroka smrti, a u razvijenim je zemljama svijeta po smrtnosti na trećem mjestu. Ovi statistički podaci nikako ne mogu zvučati optimistično, no dobro je znati da se pravovremenim prepoznavanjem simptoma značajno može utjecati na pozitivan ishod.

Stoga, pred ovom temom ne valja zatvarati oči, posebno ako postoje rizični čimbenici. Umjesto stava “neće se dogoditi baš meni”, dobro je upoznati poremećaj i njegove simptome kako bi se, u najgorem slučaju, pravovremeno potražila hitna stručna pomoć.

Svjetski i Hrvatski dan moždanog udara

Upravo s ciljem promicanja znanja o moždanom udaru te poboljšanja njegove prevencije na globalnoj razini, Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organization) proglasila je 29. listopad Svjetskim danom moždanog udara, a u Hrvatskoj se 21. lipnja obilježava kao Hrvatski dan moždanog udara. Prije svega treba objasniti što je moždani udar. Riječ je o naglo nastalom neurološkom poremećaju do kojeg dolazi zbog poremećaja cirkulacije u mozgu, što uzrokuje nedovoljnu opskrbu određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, a potom slijedi lančana reakcija – nastaju oštećenja te odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, a to se odražava na oštećenje funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Ishemijski i hemoragijski moždani udar

Ovisno o uzroku, razlikujemo ishemijski i hemoragijski moždani udar. Ishemijski moždani udar, koji je ujedno i najčešći, nastaje ako je ugrušak začepio arteriju te onemogućio protok krvi, a hemoragijski se javlja ako dođe do puknuća krvne žile te prodiranja krvi u okolno tkivo. Oko 85 % moždanih udara su ishemijski. Oni mogu biti posljedica stvaranja ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju (tromboza) ili otkidanjem komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu (primjerice, bolesni srčani zalisci ili treperenje srčanih pretklijetki – fibrilacija atrija), a krvnom strujom doputuje i zaglavi se u moždanoj arteriji (embolija).

Ishemijski moždani udar, koji je ujedno i najčešći, nastaje ako je ugrušak začepio arteriju te onemogućio protok krvi, a hemoragijski se javlja ako dođe do puknuća krvne žile

Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski. Ako se krv iz oštećene krvne žile izlije u mozak, riječ je o intracerebralnom hematomu, a ako se krv izlije u likvorske prostore, nakon prsnuća aneurizme (izbočenje stijenke krvne žile, koje je obično prirođeno), onda je riječ o subarahnoidalnom krvarenju. Najčešći je uzrok oštećenje krvnih žila u mozgu, ateroskleroza. Na stijenci krvne žile stvaraju se naslage masnoće, veziva, kalcija i drugih tvari, što uzrokuje sužavanje i slabljenje stijenke. 

Najčešći simptomi

Simptomi moždanog udara ovise o teritoriju koji opskrbljuje zahvaćena krvna žila, a najčešći su:

  • utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, naročito jedne strane tijela
  • poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora
  • naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja
  • naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka
  • gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezan s drugim simptomima
  • omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, povezani s drugim simptomima

Upozoravajući znaci

Moždanom udaru mogu (ali ne moraju) prethoditi upozoravajući znaci koje nazivamo tranzitorne ishemijske atake (TIA). Riječ je o prolaznim simptomima koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali traju značajno kraće te se povuku nakon kraćeg vremena. Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. TIA najčešće traje 5 do 20 minuta, no može trajati i 24 sata. Ako se TIA manifestira, klinička slika ovisit će o arterijskom području koje je zahvaćeno.

Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara
  • Ako je riječ o karotidnom slivu, najčešći su simptomi istostrani gubitak vida (amaurosis fugax), homonimna hemianopsija, motorički i/ili osjetni poremećaji, poremećaji govora.
  • U vertebrobazilarnom slivu najčešći su simptomi obostrani gubitak vida, dvoslike, vrtoglavica, ataksija, motorički i/ili osjetni simptomi te disartrija, odnosno otežan govor.

Liječenje i oporavak

U slučaju da prepoznate simptome moždanog udara kod sebe ili drugih, svakako potražite hitnu pomoć. Moždani udar je hitno stanje te zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u odgovarajuće opremljenoj zdravstvenoj ustanovi jer o tome ovisi i liječenje.

Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar upotrebom lijekova koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način moguće je ponovo uspostaviti krvotok i spriječiti odumiranje živčanih stanica. No, za ovu su terapiju odlučujući sati jer se može primijeniti samo unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara (prema najnovijim podacima, i do 4,5 sata). Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar.

Posljedice moždanog udara

Nažalost, moždani je udar povezan s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda. Kod dvije trećine bolesnika ostat će određeni stupanj neurološkog deficita, a trećina njih bit će trajno onesposobljena te potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar prvi je uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini. Najčešće posljedice moždanog udara su:

  • fizička i radna nesposobnost kod mlađih osoba
  • depresija,
  • demencija i
  • promjene ponašanja.

>>Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok pobolijevanja i smrti u svim razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj.<<

Program rehabilitacije

Nakon završenog liječenja moždanog udara, pacijenti ulaze u program rehabilitacije koji treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka. Rehabilitaciju je potrebno započeti što je prije moguće, a u program treba uključiti i obitelj bolesnika. Na taj način postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljenog moždanog udara. 

Na neke faktore rizika nije moguće utjecati, ali na mnoge se može djelovati i tako smanjiti njihov utjecaj na povećanje rizika nastanka moždanog udara

Čimbenici rizika

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i gensko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povećanje rizika nastanka moždanog udara.

Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara, starije osobe češće obolijevaju, no čak oko 46 % moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama