Svjetski dan zaštite okoliša: pobijedimo onečišćenje plastikom

I ove godine, 5. lipnja, svijet ponovno podiže svoj glas za planet pod temom #beatplasticpollution (#PobijedimoOneciscenjePlastikom), hitnim pozivom na smanjenje naše ovisnosti o ovom visoko zagađujućem materijalu. S južnokorejskim otokom Jejuom kao ovogodišnjim globalnim domaćinom, Svjetski dan zaštite okoliša poziva nas da razmislimo o našim praksama potrošnje i upravljanja otpadom te da poduzmemo mjere protiv jedne od najvidljivijih ekoloških kriza našeg vremena.

Ovaj fokus nije slučajan; znanstveni dokazi o razmjerima problema plastike su nesporni, ali isto tako i rješenja koja već funkcioniraju diljem svijeta.

Stvarni razmjeri problema plastike

Brojevi vezani uz plastično zagađenje su alarmantniji nego što mnogi zamišljaju. Svake godine planet proizvodi gotovo 400 milijuna tona plastike, u odnosu na samo 2 milijuna tona 1950. godine. Od ove ogromne količine, manje od 10 % se učinkovito reciklira, dok oko 22 % završava na divljim odlagalištima ili izravno u okolišu.

Razmjeri ovog masivnog nakupljanja plastike prelaze i geografske i biološke granice. Znanstvena istraživanja pronašla su mikroplastiku u najudaljenijim regijama planeta — od izoliranih planinskih vrhova do dubokih oceanskih brazdi. Još alarmantnije, nedavne studije otkrile su mikroplastiku u ljudskoj krvi, posteljici fetusa te u probavnom sustavu, otvarajući niz pitanja o dugoročnom utjecaju na zdravlje.

Proizvodnja plastike značajno doprinosi i klimatskim promjenama, generirajući približno 1,8 milijardi tona CO2 godišnje, što predstavlja 3,4 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Bez drastičnih promjena u našim modelima proizvodnje i potrošnje, ovi brojevi bi se mogli udvostručiti do 2040. godine.

Po čemu je otok Jeju tako poseban?

Izbor otoka Jejua u Južnoj Koreji kao domaćina Svjetskog dana okoliša 2025., odražava njegovo priznanje kao globalnog modela u održivom upravljanju plastičnim otpadom. Ovaj vulkanski otok s 1,8 milijuna stanovnika implementirao je jedan od najnaprednijih sustava za borbu protiv zagađenja plastikom.

Korejski model integrira naprednu tehnološku infrastrukturu, sustavno ekološko obrazovanje i stroge propise. Od 2019. godine, Jeju je uveo obvezni sustav razdvajanja za više od 10 vrsta otpada, uključujući različite kategorije plastike razvrstane prema kemijskom sastavu i potencijalu za reciklažu. Kao rezultat toga, Jeju je postigao stope recikliranja plastike iznad 73%, daleko iznad globalnog prosjeka.

Osim toga, Jeju slijedi holistički pristup, kombinirajući inovativne tehnologije za uporabu energije iz plastike koja se ne može reciklirati s kampanjama podizanja svijesti. Između 2018. i 2023. godine, ovi napori doveli su do smanjenja potrošnje plastičnih vrećica po glavi stanovnika za 67%.

Izvanredno postignuće je Jejuov program održivog turizma, koji godišnje prima preko 15 milijuna posjetitelja. Otok je postupno eliminirao jednokratnu plastiku u hotelima, restoranima i atrakcijama, dokazujući da prosperitetna turistička industrija može koegzistirati s ekološkom održivošću.

AdriPlast: borba protiv zagađenja plastikom u našoj regiji

Plastično zagađenje ugrožava i Jadransko more te slatkovodne ekosustave, a mikroplastika predstavlja ozbiljnu prijetnju morskom životu, ljudskom zdravlju i gospodarstvu. Kako bi se odgovorilo na ovaj izazov, šest zemalja – Italija, Hrvatska, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Albanija – pokrenule su projekt AdriPlast.

Projekt vodi Institut Ruđer Bošković, pod vodstvom dr. sc. Vlatke Filipović Marijić, uz tim znanstvenika iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša te Zavoda za fizičku kemiju. AdriPlast će trajati 36 mjeseci i financira se kroz Interreg IPA ADRION program.

Cilj projekta je razvoj zajedničke metodologije za praćenje plastike i mikroplastike u rijekama, prijelaznim i morskim vodama te izrada detaljne baze podataka dostupne dionicima. Uz znanstveni rad, projekt promiče edukaciju i uključivanje lokalnih zajednica kroz radionice, kampanje i građanske inicijative.

Projekt koordinira CURSA iz Italije, a među partnerima su sveučilišta i istraživačke ustanove iz svih uključenih zemalja. AdriPlast donosi konkretne korake za smanjenje plastičnog otpada te ističe važnost regionalne suradnje u očuvanju vodenih ekosustava za buduće generacije, a više možete pročitati na stranicama Instituta Ruđer Bošković.

Izvor: Green Initiative, Institut Ruđer Bošković