Prvomajske proslave diljem svijeta: od prosvjeda u Chicagu do duha Aloha
Prvi dan svibnja u svijetu nije samo dan borbe za radnička prava – u mnogim kulturama to je i praznik proljeća, ljubavi, cvijeća i zajedništva. Od svibanjskih stabala u Engleskoj, lei vijenaca na Havajima do đurđica u Francuskoj, svijet će današnji dan proslaviti na različite načine
Dana 1. svibnja 1886. godine u Chicagu, kao i nekim drugim američkim gradovima, izbili su masovni prosvjedi radnika koji su zahtijevali osmosatno radno vrijeme. Tog dana započeo je veliki štrajk koji je trajao nekoliko dana, a kulminirao je 4. svibnja kada je tijekom mirnog skupa nepoznata osoba bacila bombu na policiju. U neredima je poginulo nekoliko policajaca i civila, a događaj je obilježen kao ključni trenutak u borbi za radnička prava.
Zašto SAD slavi Praznik rada u rujnu?
U čast radnika stradalih u tim prosvjedima, 1. svibnja proglašen je Međunarodnim praznikom rada i obilježava se diljem svijeta, no ne i u SAD-u u kojem je sve i počelo. Naime, Praznik rada ondje se slavi prvog ponedjeljka u rujnu jer su vlasti krajem 19. stoljeća željele izbjeći povezivanje s međunarodnim radničkim pokretom i krvavim prosvjedima u Chicagu. Umjesto toga, odabran je rujanski datum kako bi se stvorio „neutralniji“ blagdan rada, manje povezan s radikalnim pokretima i više usmjeren na mirno slavljenje doprinosa radnika američkom društvu.
No osim Praznika rada koji se danas obilježava u više od 160 zemalja svijeta, prvi dan svibnja datum je i nekih drugih proslava, ponajviše vezanih uz skori dolazak ljeta. Pa eto što se sve obilježava u svijetu na današnji dan.
Svibanjski stupovi i Morris ples
U Engleskoj je „May day“, odnosno 1. svibnja tradicionalni poganski blagdan kojim se slavi dolazak „ljeta“, odnosno toplog dijela godine, a današnje proslave potječu iz srednjeg vijeka. Prvog dana u svibnju engleski bi se seljani budili u ranu zoru i lutali prirodom skupljajući cvijeće. Na središnjem mjestu u selu postavio bi se visoki stup poznat kao maypole, ukrasio bi se svježe ubranim cvijećem, a potom se je oko njega pjevalo i plesalo u čast novog godišnjeg doba. Muškarci su izvodili tradicionalni Morris ples, noseći kostime s mnogo malih zvončića, a u selu se je birala najljepša djevojka koja će ponijeti krunu „kraljice svibnja“.
Postoji još jedan običaj koji se i danas njeguje u nekim dijelovima Engleske. Ondje će djeca danas obilaziti kuće i donositi cvijeće u zamjenu za novčiće koje će kasnije baciti u bunar želja.
Svibanjska stabla
I diljem Europe postoje razni prvomajski običaji. U nekim dijelovima Njemačke, Češke i Slovačke mladići u tajnosti sade „svibanjska stabla“ (najčešće glogove) ispred prozora svojih simpatija, vjerujući da će im se tako ljubav uzvratiti.
No to nije i jedini običaj u Europi koji uključuje stabla. Na primjer, u području Basela, osobito u kantonu Baselland, 1. svibnja postavljaju se posebna „svibanjska stabla“ na javna mjesta kao što su trgovi ili u blizini fontana. Najčešće je riječ o borovima koji se ogole od grana osim pri vrhu, a zatim se ukrašavaju šarenim vrpcama i ponekad jajima. Stabla ostaju postavljena tijekom cijelog svibnja, a običaj vuče korijene iz poganskih vremena i sličan je ljetnim svetkovinama u Skandinaviji.
Ptičice i peciva u Grčkoj
U Grčkoj se 1. svibnja slavi praznik poznat kao Protomagija (Πρωτομαγιά), što doslovno znači „prvi svibanj“. Riječ je o danu koji spaja borbu za radnička prava i prirodne, proljetne običaje, a vuče korijene još iz antičkih vremena. Tada se je slavio dolazak proljeća i buđenje prirode kroz festivale poput Antesterija i Targelija, posvećenih bogovima Dionizu i Apolonu.
Današnja Protomagija ima dvojak karakter: s jedne strane se obilježava kao Međunarodni praznik rada, a s druge strane je ostala snažno prisutna i proljetna simbolika. Ljudi u gradovima i selima tradicionalno izrađuju cvjetne vijence (tzv. stefania) od poljskog cvijeća i vješaju ih na ulazna vrata svojih domova. Taj cvjetni vijenac simbolizira plodnost, obnovu i zaštitu doma. Djeca se često rano ujutro bude i odlaze u prirodu promatrati dolazak lastavica, koje se smatraju vjesnicima proljeća. Potom idu od kuće do kuće, pjevaju pjesme i zauzvrat dobivaju voće, kolače ili orašaste plodove.
Lei Day na Havajima – praznik cvijeća i duha Aloha
Dok se 1. svibnja diljem svijeta obilježava kao Praznik rada, na Havajima se od 1928. slavi Lei Day – dan posvećen tradicionalnim cvjetnim vijencima (lei) i duhu Aloha. Ideju je pokrenuo pjesnik i novinar Don Blanding, želeći stvoriti praznik koji će slaviti ono što je jedinstveno havajsko, ujedinjujući različite kulture otočja. Slogan „May Day is Lei Day in Hawaiʻi” predložila je njegova kolegica Grace Tower Warren.
Na Lei Day svi nose i daruju vijence, a događaj uključuje ples, glazbu, natjecanja u izradi lei i okupljanja zajednice. Knezovi i kneginje Lei Daya, poput princeze Kawananākoa, podupirali su praznik jer je vraćao duh „starih vremena“ i povezivao domaće ljude (kamaʻainas).
11 blagodati zbog kojih treba uživati u grahu
Praznik rada gotovo je nezamisliv bez graha koji je prava riznica vlakana i hranjivih tvari zbog kojih blagotvorno djeluje...
SAZNAJTE VIŠEDanas se Lei Day i dalje obilježava širom Havaja, posebno velikim događajem u Waikiki Shellu. Nošenje i darivanje lei simbolizira ljubav, radost, tugu, dobrodošlicu ili oproštaj, a vijenci mogu biti izrađeni od cvijeća, lišća, školjki, perja ili čak pjesama i riječi.
Đurđice za radnike u Francuskoj
U Francuskoj se 1. svibnja obilježava kao Praznik rada (Fête du Travail), no tradicionalno se daruju đurđice (muguet) kao simbol sreće i proljeća. Ovaj običaj potječe iz 1561. godine kada je kralj Karlo IX. primio đurđicu na dar i odlučio svake godine tim cvijetom darivati dame na dvoru. Kasnije se je običaj povezao s radničkim pokretima krajem 19. stoljeća, pa su đurđice postale simbol solidarnosti među radnicima.
Izvori: NowPressPlay, Voice of America, Basel Land, Greece Insiders, Leiday.org, BabyLangues