Obilježen prvi hrvatski dan dijabetesa

Akciju je organizirao Hrvatski savez dijabetičkih udruga, javlja web portal Hrvatske radiotelevizije, a građani su mogli besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak i tjelesnu masu, savjetovati se s kineziolozima i nutricionistima, dijabetolozima, medicinskim sestrama-edukatorima. Mogli su se isprobati i slatki, ali zdravi zalogaji preporučeni osobama sa šećernom bolešću.

Zabrinjavajući podaci o broju oboljelih

Kako je rečeno na konferenciji za novinare, prema podacima iz 2016., HZZO je na liječenje šećerne bolesti utrošio 4,6 milijardi kuna ili 19,8 posto svog proračuna, pri čemu je najviše novca utrošeno na troškove liječenja komplikacija šećerne bolesti (88,1 posto). Šećerna bolest je, naime, vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih ekstremiteta.

Voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u Tamara Poljičanin navela je da je u Hrvatskoj oko 330 tisuća registriranih osoba sa šećernom bolešću.

“Novootkrivenih je 45 tisuća, a možemo očekivati da je gotovo toliko i onih koji niti ne znaju da imaju šećernu bolest,” rekla je.

Rahelić: Otočane bi u tri dana mogli pregledati medicinski mobilni timovi

Obiteljska liječnica Ljiljana Ćenan upozorila je da “Slavonija ‘muku muči’ s nedostatkom endokrinologa i dijabetologa”, ali i sa zdravstvenim radnicima primarne zdravstvene zaštite, a predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach navela je primjer Dubrovnika, “gdje za djecu nisu dostupni ni endokrinolog ni dijabetolog, pa im jednom mjesečno dolaze liječnici iz splitskog KBC-a”.

Jedno od rješenja za to su posebni medicinski, mobilni timovi te je predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a Dario Rahelić upitao: “Zašto ne bi naša tri mobilna tima otišla na najudaljeniji otok i, u roku od tri dana, u suradnji s obiteljskim liječnicima, pregledali sve mještane?”.

Posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković navela je da je u planu donošenje novog Nacionalnog plana o ranom otkrivanju šećerne bolesti, ali i upozorila na nužnost brige o vlastitom zdravlju.

Hrvatski sabor u ožujku je odlučio da se 14. svibnja obilježava kao Hrvatski dan šećerne bolesti.

“Nažalost, šećerna bolest se ne otkrije brzo. Prođu godine i otkriju se komplikacije i pretpostavljamo da oko 40 posto osoba sa šećernom bolešću niti ne zna da je bolesno,” rekla je dr.sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u.

Izvor: https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/prvi-hrvatski-dan-dijabetesa-7349502