Moždana magla (brain fog): Simptom o kojem sve više ljudi govori

To nije službena medicinska dijagnoza, već izraz kojim ljudi opisuju osjećaj kao da im je um obavijen maglom. Misli su sporije, koncentracija slabi, riječi „bježe“, a jednostavni zadaci odjednom zahtijevaju mnogo više truda. Nakon pandemije bolesti COVID-19 interes za ovaj simptom dodatno je porastao, no moždana magla može pratiti brojna druga zdravstvena stanja, ali i svakodnevni stres ili kronični nedostatak sna.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Kada mozak radi kao računalo s previše otvorenih kartica

Većina ljudi povremeno doživi trenutak kada zaboravi zašto je ušla u prostoriju ili ne može pronaći pravu riječ tijekom razgovora. Međutim, kod moždane magle takvi se trenuci ponavljaju i postaju izraženiji.

Osobe često opisuju osjećaj kao da im je „glava puna vate“, da razmišljaju sporije nego inače ili da se teško usredotočuju na razgovor, čitanje ili posao. Neki primjećuju kako im treba više vremena za donošenje odluka, dok drugi imaju poteškoće s kratkoročnim pamćenjem ili organizacijom svakodnevnih obaveza.

Važno je naglasiti da moždana magla sama po sebi nije bolest. Ona je prije svega simptom koji može biti znak da organizam prolazi kroz fizički ili psihički stres ili da postoji zdravstveno stanje koje zahtijeva dodatnu pažnju.

Zašto nastaje moždana magla? Jedan simptom, mnogo mogućih uzroka

Moždana magla nema jedan jedini uzrok. Stručnjaci ističu da se često radi o kombinaciji bioloških, psiholoških i životnih čimbenika koji zajedno utječu na rad mozga.

Među najčešćim uzrocima brain foga nalaze se:

• kronični nedostatak sna
• dugotrajni stres i anksioznost
• depresija
• hormonalne promjene, osobito tijekom menopauze ili trudnoće
• bolesti štitnjače
• manjak željeza, vitamina B12 ili vitamina D
• autoimune bolesti poput lupusa ili multiple skleroze
• kronični umor
• određeni lijekovi
• oporavak nakon virusnih infekcija

Zanimljivo je da mnogi od ovih čimbenika imaju zajednički nazivnik – povećavaju razinu upalnih procesa u organizmu ili narušavaju kvalitetu sna, a upravo su san i pravilna komunikacija među živčanim stanicama ključni za normalno funkcioniranje mozga.

Što se zapravo događa u mozgu?

Iako znanstvenici još uvijek istražuju točne mehanizme nastanka moždane magle, postoje brojni tragovi koji objašnjavaju zašto se javlja.

Mozak funkcionira zahvaljujući milijardama živčanih stanica koje neprestano međusobno razmjenjuju informacije. Kada san nije dovoljno kvalitetan, kada je organizam izložen dugotrajnom stresu ili kada se razvije upalni odgovor zbog bolesti, ta komunikacija može postati manje učinkovita.

Kod osoba koje su preboljele COVID-19 istraživanja pokazuju da bi važnu ulogu mogli imati dugotrajna upala, promjene u sitnim krvnim žilama te poremećaji u radu imunološkog sustava. Rezultat nije trajno oštećenje mozga kod većine ljudi, nego privremeno usporavanje određenih kognitivnih funkcija.

Pojam kognitivne funkcije obuhvaća sposobnosti poput pažnje, pamćenja, planiranja, razumijevanja i donošenja odluka – odnosno sve ono što nam omogućuje učinkovito razmišljanje i svakodnevno funkcioniranje.

Kako razlikovati običan umor od problema koji zahtijeva pregled?

Svatko ima dane kada je rastresen ili iscrpljen. No postoje situacije u kojima moždanu maglu ne treba zanemariti.

Liječnički pregled preporučuje se ako simptomi traju nekoliko tjedana, postupno se pogoršavaju ili značajno otežavaju posao, školovanje ili svakodnevni život. Posebno je važno potražiti pomoć ako su prisutni i drugi simptomi poput izrazite glavobolje, poremećaja govora, slabosti jedne strane tijela, gubitka svijesti ili naglih promjena ponašanja, jer oni mogu upućivati na hitna neurološka stanja.

Dijagnostika obično uključuje razgovor o simptomima, pregled, laboratorijske nalaze te, prema potrebi, dodatne pretrage kojima se traže mogući uzroci poput hormonalnih poremećaja, manjka vitamina ili neuroloških bolesti.

Može li se um „razbistriti“? Male navike s velikim učinkom

Ne postoji univerzalni lijek za moždanu maglu jer liječenje ovisi o uzroku. Međutim, stručnjaci ističu da određene svakodnevne navike mogu značajno pomoći oporavku moždanih funkcija.

Jedan od najvažnijih koraka jest osigurati dovoljno kvalitetnog sna. Tijekom spavanja mozak obrađuje informacije, učvršćuje sjećanja i uklanja metaboličke nusprodukte nastale tijekom dana.

Redovita tjelesna aktivnost također poboljšava prokrvljenost mozga i potiče stvaranje tvari koje podržavaju rad živčanih stanica. Ne mora se raditi o intenzivnom treningu – već i svakodnevna brza šetnja može imati pozitivan učinak.

Jednako važna je uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, ribom, orašastim plodovima i zdravim masnoćama, kakvu preporučuje mediteranski način prehrane.

Stručnjaci savjetuju i smanjenje multitaskinga. Iako se često smatra korisnim, istodobno obavljanje više zadataka povećava mentalno opterećenje i može dodatno pogoršati osjećaj raspršenosti. Mnogo je učinkovitije usredotočiti se na jedan zadatak, napraviti kratku pauzu i tek potom prijeći na sljedeći.

Mentalne vježbe poput čitanja, učenja novih vještina, rješavanja logičkih zadataka ili sviranja instrumenta također mogu pomoći održavanju moždanih funkcija.

Obiteljsko zdravlje

Mentalni umor u digitalnom dobu: Što nam stalna dostupnost radi mozgu?

Mozak treba ravnotežu, odmor i svakodnevnu podršku

Moždana magla podsjetnik je da mozak nije stroj koji može raditi jednakim intenzitetom bez odmora. Ponekad je riječ o prolaznoj posljedici neprospavanih noći i stresa, a ponekad o signalu da organizam traži detaljniju liječničku procjenu. Upravo zato važno je ne ignorirati dugotrajne poteškoće s koncentracijom, pamćenjem ili razmišljanjem, ali ni ne donositi preuranjene zaključke. Kvalitetan san, redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, upravljanje stresom i pravodobni liječnički pregled kada simptomi potraju predstavljaju najbolju strategiju za očuvanje zdravlja mozga. Povodom Svjetskog dana mozga vrijedi se prisjetiti da se o mozgu ne brinemo samo kada se razboli – nego svakim danom, kroz male navike koje dugoročno čuvaju njegovu snagu, otpornost i bistrinu.

Provjereni izvori: Cleveland Clinic, Michigan Neurology Associates, American Brain Foundation, National Institute on Aging (NIA), Harvard Health

Ovaj članak omogućuju vam ADIVA ljekarne.

PODIJELI