Zanimljivosti i savjeti - 28. rujna 2019.
AUTOR ČLANKA - Redakcija

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba: Poslušajmo njihove probleme i potrebe

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba obilježava se kako bi se javnost obratila pozornost na to koji problemi i potrebe se javljaju kod gluhih osoba

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba i njihovi problemi i potrebe

Svjetska federacija gluhih (WFD) prvi je put obilježila Međunarodni dan gluhih 1958. godine. Od tada se obilježava svake zadnje subote u rujnu. Kasnije je dan produžen na „tjedan“. Prvi svjetski Kongres WFD održan je u rujnu 1951. godine pa je donesena odluka da se proslava Tjedna gluhih održi u rujnu.

Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba

U svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba, a u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom 13.460 osoba s težim oštećenjem sluha. Cilj obilježavanja Međunarodnog dana i tjedna gluhih je podizanje svijesti javnosti o specifičnim problemima i potrebama gluhih osoba. Također se želi poboljšati njihov položaj u društvu i kvaliteta života, piše NZJZ „dr. Andrija Štampar“.

Kada je potrebno, Svjetska federacija gluhih primjenjuje posebne pravne ili upravne mjere kako bi osigurala da gluhe osobe u svakoj zemlji imaju pravo na očuvanje vlastitog znakovnog jezika, svoje organizacije te kulturne i druge aktivnosti.

Stručnjaci pozivaju na stišavanje zvukova: mladima prijeti oštećenje sluha

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na to da je čak 1,1 milijarda osoba u dobi od 12. do 35. godine...

SAZNAJTE VIŠE

Važnost znakovnog jezika za gluhe osobe

Prioriteti za gluhe osobe u zemljama u razvoju su prava na znakovni jezik, ostvarenje jednakih mogućnosti u svim područjima života, uključujući pristup obrazovanju i informacijama. Hrvatski znakovni jezik je sustav vizualnih znakova koji tvore koncept (smisao) riječi uz pomoć posebnog položaja šake, orijentacije, položaja i smjera pokreta ruke. Uključuje i držanje tijela i glave te izraz lica koji daju intonaciju. Najčešće se koristi u obiteljima u kojima je dvoje ili više gluhih osoba, u zajednicama gluhih (društvima, klubovima, sportskim i kulturnim sekcijama).

Potrebno je što prije započeti s ranom intervencijom radi normalnog razvoja gluhe, gluhoslijepe i nagluhe djece kako bi se uključili u dječje vrtiće uz prevoditelje znakovnog jezika. Znakovni hrvatski je najčešći oblik komunikacije u gluhoslijepih osoba koje su relativno dobro usvojile hrvatski jezik te se potpomažu pojedinim znakovima hrvatskog znakovnog jezika. Kombinira se očitavanjem s usana i istovremenim korištenjem pojedinih znakova koji slijede red riječi na hrvatskom jeziku, piše NZJZ „dr. Andrija Štampar“. 

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama