Zanimljivosti i savjeti - 12. svibnja 2022.
AUTOR ČLANKA - Hrvatska komora medicinskih sestara, ADIVA Plus sadržaj

Florence Nightingale: žena koja je reformirala sestrinstvo

Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara, objavljujemo priču o čuvenoj Engleskinji koju povijest pamti kao utemeljiteljicu modernog pristupa njegovanju bolesnika

medjunarodni dan medicinskih sestara

Florence Nightingale se rodila 12. svibnja 1820.g. u Firenci, u imućnoj engleskoj obitelji koja je u to vrijeme boravila u Italiji na putovanju. Ime Florence dobila je upravo po engleskom nazivu za ovaj toskanski grad. Sljedeće godine obitelj se vratila u Englesku gdje je Florence odrasla na obiteljskim imanjima Embley Park i Lea Hurst.

Osnutak „Hitne“ u Zagrebu: sve je počelo kada je služavka pala s drugog kata…

U djetinjstvu i mladosti stekla je temeljitu filozofsku, književnu i matematičku naobrazbu. Vrlo rano se zanima za socijalna pitanja i pružanje pomoći bolesnicima.

Želja koja probija ograničenja

Od mladih dama njenog vremena se očekivalo da budu uzorno odgojene, ali bez osobnih interesa, te da se dobro udaju, podignu obitelj i podržavaju svog muža. Zbog toga njezina obitelj, ponajviše majka i sestra, isprva nije odobravala njezino bavljenje njegovanjem bolesnika.

Florence je stoga tek 1844. krenula putem svojeg poziva. Od 1847. do 1851. intenzivno je putovala te je za to vrijeme posjetila Francusku, Grčku, Egipat i Njemačku. U Njemačkoj je, između ostalog, provela i četiri mjeseca u Luteranskoj vjerskoj zajednici Kaiserswerth čiji je način njege za pacijente kasnije i sama Nightingale velikim dijelom prihvatila i ugradila u osnovu svojih metoda. Godine 1853. Florence Nightingale postala je nadstojnica u londonskom Zavodu za njegu bolesnih gospođa.

„Dama sa svjetiljkom“ u Krimskom ratu

1854.g. izbio je Krimski rat između Velike Britanije, Francuske i Osmanlijskog carstva na jednoj te Rusije na drugoj strani. Ovaj je rat presudno obilježio život i karijeru Florence Nightingale; kao voditeljica vojne bolnice u Istanbulu, organizacijom bolje sestrinske skrbi i strogim pridržavanjem higijene utjecala je na znatan pad smrtnosti među vojnicima što joj je priskrbilo naklonost vojnika i javnosti.

Novinski izvještaji preko noći su je učinili jednom od najcjenjenijih osoba u Velikoj Britaniji. Povjesničarka Cecil Woodham-Smith o tom je vremenu napisala: „Njezina smirenost, sposobnost, njezina moć da se prihvati djelovanja, podigli su je na položaj svojevrsnog božanstva. Muškarci su je obožavali….Liječnici su postajali potpuno ovisni o njoj..” Za vrijeme rata u Engleskoj su na nju gledali kao na svojevrsno svjetlo nad Krimom te je tada i stvoren lik „dame sa svjetiljkom“.

U Engleskoj se oko Florence Nightingale stvorila prava euforija: njezin lik se pojavljuje na tanjurima, skladaju se pjesme i izrađuju sentimentalni ukrasi raznih vrsta, a čak je i jedan trkaći konj prozvan po njoj, kao i čamac za spašavanje. „Iz Krimskog su rata kao junaci izronila dva lika: vojnik i medicinska sestra. Svaki od ta dva lica zasebno pred licem je javnosti doživio značajnu preobrazbu – zasluga za to visoko mišljenje pripadala je gđici Florence Nightingale.“

Rad na reformi sustava i obrazovanju

Nakon rata osniva Zakladu Nightingale pomoću koje je utemeljen Institut za izobrazbu medicinskih sestara. 1856.g. vlada je donijela izvješće: „Gđica Florence Nightingale proglašena je vrhovnom nadstojnicom Udruge medicinskih sestara za sve vojne bolnice.” Florence Nightingale uočava da se bolnički organizacijski sustav mora mijenjati, te ukazuje na neadekvatnost bolnica koje su često vlažne i prljave. Statističkim podacima pokazala je da je stopa smrti mladih vojnika dvostruko veća nego u ostalog stanovništva u miru.

Godine 1859. objavljuje knjigu „Zapisi o bolnicama” koja donosi obrat u teoriji izgradnje bolnica i bolničkog poslovanja te postaje vodeći stručnjak na tom području. Nema ni jedne veće bolnice koja na sebi danas ne nosi biljeg njene misli.

1859.g. izdaje knjižicu „Zapisi o radu medicinskih sestara – što bi se trebalo, a što se ne bi trebalo činiti”. Ta knjiga postaje revolucionarno djelo. 1860.g. pri bolnici Sv. Tome osnovana je škola za izobrazbu medicinskih sestara.

Po uzoru na ovu školu osnivaju se škole za izobrazbu medicinskih sestara u cijelom svijetu – od Njemačke i Švedske do Australije i Kanade. Radi na preobrazbi položaja medicinske sestre, bavi se zakonima za siromašne, neumorno provodi bolničke reforme.

1907.g. kralj Edward VII. dodjeljuje Florence „Orden za zasluge“, što je prvi puta da je ovo odličje dodijeljeno ženi.

Ostavština Florence Nightingale

Florence Nightingale umrla je 13. kolovoza 1910. godine u Londonu i pokopana u obiteljskoj grobnici u Hampshireu.

zdravstvena pismenost dezinformacije pandemija koronavirus

Zdravstvena pismenost ključna je u očuvanju dobrog zdravlja

Širenje dezinformacija, straha i nepovjerenja u stručnjake tijekom pandemije pokazuje koliko u društvu manjka zdravstvene pismenosti

SAZNAJTE VIŠE

Henry Dunant, osnivač Crvenog križa, zapisao je: „Iako mene znaju kao osnivača Crvenog križa i začetnika ženevske konvencije, sva čast glede Konvencije pripada jednoj Engleskinji. Ono što me je nadahnulo da tijekom rata 1859. odem u Italiju, bilo je djelo gđice Florence Nightingale na Krimu.”

Ostavština Florence Nightingale:

  • Škola za medicinske sestre
  • Međunarodni dan sestrinstva se slavi na njen rođendan
  • Mnogo bolnica u svijetu nosi njeno ime
  • Muzej Florence Nightingale u Londonu
  • Kip Florence Nightingale u Londonu
  • Kazališna uprizorenja, mjuzikl, dokumentarni filmovi, filmovi
  • Novčanica od 10 funti
  • Sindrom Florence Nightingale

Izvor: Hrvatska komora medicinskih sestara, članak uredila: Slađana Režić

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button