Praćenje trudnoće: što nam otkriva plodna voda?

Plodova voda (amnijska tekućina) okružuje plod unutar maternice. Volumen plodove vode povećava se tijekom trudnoće i u navršenom 36. tjednu iznosi oko 1 litre, a potom se smanjuje do termina poroda. Iako joj je glavna funkcija zaštita fetusa od vanjskih mehaničkih utjecaja, plodova voda ima i druge uloge, poput održavanja stalne temperature u okolini ploda, štiti plod od infekcija te omogućuje pravilan rast i razvoj mokraćnog, dišnog i mišićno-koštanog sustava fetusa.

Kako nastaje plodova voda?

U početku trudnoće amnijska tekućina nastaje difuzijom (prelaskom vode i drugih molekula) iz majčine krvi preko sluznice maternice u području posteljice. Rastom ploda i on postaje uključen u njezinu proizvodnju. Većinu plodove vode u kasnijem dijelu trudnoće stvaraju fetalni bubrezi.

Za održavanje ujednačene količine plodove vode tijekom trudnoće bitna je i njezina resorpcija (uklanjanje). Za resorpciju plodove vode zaslužno je bebino gutanje te prijenos vode preko posteljice te fetalnih pluća i membrana (vodenjaka i koriona). 

Dijagnostika

Ginekolozi često određuju količinu plodove vode i njezin sastav. Amnijska tekućina izuzetno je vrijedan uzorak za: 

• analizu stanica i prenatalnu dijagnostiku s ciljem ranog prepoznavanja kromosomskih poremećaja,
• određivanje sastava surfaktanta (molekule koja ukazuje na stupanj zrelosti fetalnih pluća) te
• dijagnostiku prijevremenog puknuća plodovih ovoja.

Na što ukazuje poremećaj volumena

Poremećaj volumena plodove vode može uzrokovati komplikacije u trudnoći. Oligohidramnij je smanjena, a polihidramnij povećana količina plodove vode. Poremećaj se dijagnosticira ultrazvučnim pregledom pri kojem se određuje indeks amnionske tekućine (AFI).

Njegove normalne vrijednosti su od 5 do 25. Vrijednosti manje od 5 definiraju se kao oligohidramnij, a veće od 25 predstavljaju polihidramnij. Polihidramnij može ukazivati na poremećaj razvoja probavnog ili dišnog sustava, dok oligohidramnij može biti znak slabije razvijenosti fetalnih mokraćovoda ili bubrega, ali i posljedica dijabetesa u trudnoći.

Broj kromosoma

Analiza stanica i određivanje sastava surfaktanta zahtijevaju izvođenje amniocenteze, invazivnog postupka u kojem se ubodom igle kroz kožu trbuha uzima uzorak amnijske tekućine. U takvom uzorku nalaze se stanice ploda, pa se može odrediti njihov broj kromosoma, a time potvrditi ili isključiti kromosomski poremećaj (poput trisomija). Takvi testovi se ubrajaju u invazivne prenatalne testove. Neinvazivni testovi uključuju uzimanje uzorka krvi bez izvođenja amniocenteze te se najčešće izvode prije nje kao probirni testovi.

Zrelost pluća 

Surfaktant je jedna od molekula u plućnim vrećicama (alveolama) koja omogućuje normalno disanje i izmjenu kisika. Nakon 34. tjedna, nagli razvoj fetalnih pluća praćen je stvaranjem surfaktanta, koji se otpušta u plodovu vodu te se tada u njoj može odrediti njegov sastav.

Zrela pluća bitna su za uspješnu prilagodbu ploda na život izvan maternice. Stoga je određivanje sastava surfaktanta ključno za procjenu zrelosti pluća i odlučivanje o tome kada će se rizična trudnoća dovršiti.

Prijevremeno puknuće plodovih ovoja

Nadalje, dokazivanje amnijske tekućine u vaginalnom brisu jedna je od metoda kojom se može potvrditi dijagnoza prijevremenog puknuća plodovih ovoja. 

Boja plodove tekućine

Amnioskopija je način prikaza amnijske tekućine pomoću amnioskopa – instrumenta cilindričnog oblika s otvorom na vrhu kojim se može izravno vidjeti boja plodove vode. Izvodi se pred kraj trudnoće kada je vrat maternice dovoljno otvoren. Prije 38. tjedna plodova voda je bistra, a nakon toga nastaje njezino zamućenje. Glavna indikacija za amnioskopiju je procjena stanja ploda pred porod ili u prenesenoj trudnoći. U takvim je slučajevima plodova voda ponekad zelenkasto obojena zbog ispuštanja mekonija (djetetove prve stolice) iz crijeva.

Budući da je izvor bitnih informacija o zdravlju ploda, određivanje količine, a po potrebi i sastava plodove vode bitan je dio ginekoloških pregleda tijekom praćenja trudnoće.