promo signPROMO ČLANAK

Temperatura i kašalj - 23. prosinca 2020.
AUTOR ČLANKA - Tanja Pekez, dr. med., spec. obiteljske medicine

Zdravstveni rizici zime

Hladnije doba godine vladavina je respiratornih virusa, a ove godine ulazimo u zimu u znaku COVID-a. Pritom i dalje kruže bakterije, a često dolazi i do pogoršanja kroničnih nezaraznih bolesti

hladnije doba godine respiratorni virusi bakterije COVID zima

Do sada su sve zime bile karakterizirane bolestima dišnih puteva, uglavnom uzrokovanih virusima – od obične prehlade do gripe. Povremeno bi se javljala i gnojna upala grla (uzrokovana streptokokom) te bakterijske upale pluća. Često se mogu očekivati i pogoršanja kroničnih nezaraznih bolesti, a uglavnom se to odnosi na povišen tlak te na popuštanje srca i astmu. No, ova zima donosi nam svima dosta nepoznanica, samo jedno je posve sigurno: morat ćemo se uz sve što postoji, boriti i s koronom, točnije, s COVID-om.

Svakodnevno imamo po nekoliko tisuća potvrđenih slučajeva COVID-a. Ipak, treba znati da ova bolest daje vrlo šaroliku kliničku sliku, od vrlo blagih simptoma u vidu začepljenog nosa ili blagog curenja iz nosa, preko gubitka osjeta mirisa i okusa, pa do vrlo teških poput izrazito povišene tjelesne temperature, proljeva, povraćanja, kašlja, nedostatka zraka i velike iscrpljenosti. Svih ovih godina objašnjavali smo razliku između bakterijskih i virusnih upala, kao i razliku između obične prehlade i gripe. No ove godine vam preporučujemo da se, u slučaju sumnje na prehladu, ipak javite liječniku jer možda imate COVID. Ne znamo kada i u kojem obujmu će se pojaviti gripa, ali nadamo se manjem broju oboljelih zahvaljujući nošenju maski, pridržavanju udaljenosti te izbjegavanju okupljanja u zatvorenim prostorima.

Ublažavanje simptoma

Neovisno o vrsti infekcije s kojom se borite, neki su elementi zajednički: snižavanje temperature, opće mjere samopomoći te smanjenje začepljenosti nosa.

Povišena temperatura se skida kad prelazi vrijednost 38,5 mjerena aksilarno, odnosno pod pazuhom – nešto veće vrijednosti se očitavaju mjerenjem u uhu ili u čmaru kod male djece. Temperaturu snižavamo općim mjerama: lagana odjeća, uzimanje dovoljno tekućine (više od dvije litre) te lijekovima. Ako je osoba dovoljno dobrog općeg stanja, pomaže i tuširanje. Od lijekova se koriste paracetamol te nesteroidni antireumatici – ibuprofen, diklofenak, ketoprofen. Temperatura je obično viša u večernjim satima pa je lijekove poželjno uzeti poslijepodne i navečer.

U slučaju začepljenog nosa dobro je koristiti kapi za nos (dekongestive), ali ne dulje od šest dana jer njihova dugotrajna uporaba dovodi do oštećenja sluznice nosa.

Antibiotici nisu potrebni, osim ako nije riječ o bakterijskoj upali, koju može dijagnosticirati liječnik temeljem pregleda i nalaza diferencijalne krvne slike. U slučaju virusne upale dišnih putova liječnik vam antibiotik neće propisati.

Uravnotežena lagana prehrana s dosta voća i povrća je imperativ. Od tekućine je najbolje piti vodu, ali mogu se uzimati i nezaslađeni čajevi. Sokove treba izbjegavati zbog šećera kojeg sadrže.

Osim raznih viroza, zimi se češće pojavljuje i herpes zoster o kojem smo već pisali i koji zna biti vrlo neugodan. Njegovom „izbijanju“ posebno pogoduje pad imuniteta.

Pogoršanja kroničnih bolesti

Svake zime dolazi do većeg pogoršanja bolesti srca i pluća. Daleko češće dolazi do popuštanja srca koje se očituje otežanim disanjem, osobito noću, i potrebom za spavanjem na povišenom. Pogoršanje može biti tako dramatično da zahtjeva intervenciju hitne medicinske pomoći te boravak u jedinici intenzivne skrbi. Stoga je od velike važnosti redovito uzimanje lijekova te, po potrebi, kontrola kod obiteljskog liječnika. Isto tako, potrebno je paziti na prehranu te izbjegavati slanu i masnu hranu daleko više nego inače.

Pacijenti koji imaju astmu trebaju više pozornosti posvetiti svojoj bolesti jer postoje slučajevi kod kojih dolazi do pogoršanja astme izlaganjem hladnoći.

Ostale zimske tegobe

Hladnoća može izazivati vrlo neugodan osjećaj hladnih nogu. Nekada je potrebno nošenje vrlo debelih čarapa. Vrlo je važno nositi udobnu obuću. Kod nekih osoba dolazi do sužavanja krvnih žila ruku i stopala kad su izloženi hladnoći (Raynaudov sindrom). U tom slučaju svakako treba izbjegavati pušenje te konzumiranje kofeina, nositi rukavice tijekom hladnog vremena, kao i toplu obuću.

Tijekom zimskih mjeseci zbog grijanja dolazi i do sušenja kože. Stoga je vrlo važno voditi računa o držanju posuda s vodom na radijatorima (po mogućnosti sa što većom površinom isparavanja) te o redovitoj njezi kože hidratantnim kremama i mlijekom za tijelo, posebice osoba starije životne dobi neovisno o spolu.

I na kraju, zima prekriva snijegom i ledom ceste i pločnike. Stoga pazite kako hodate i kakvu obuću nosite, stavite na auto zimske gume, a vožnju prilagodite uvjetima. Ne zaboravite ni na temeljne mjere prevencije – nosite masku, perite ruke, držite distancu i provedite praznike u uskom krugu obitelji.

Gripa i prehlada u školskim klupama: Koje su virusne bolesti ispraznile vrtiće i škole?

U sjeni novog koronavirusa, djeca i roditelji u Hrvatskoj i ove su godine suočeni s „navalom“ respiratornih virusa, među...

SAZNAJTE VIŠE

Sunčane i toplije dane provedite na svježem zraku – zima ima svojih čari, a svima nam dobro dođe boravak na otvorenom prostoru. S obzirom na to da više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, mislite o njihovom redovitom prozračivanju, posebno ako ima oboljelih ukućana.

Savjetodavna kampanja „Temperatura i kašalj“ provodi se u suradnji s Belupom. Članak sponzorira Lupocet Flu Forte, Belupo.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button