Moguće srčane komplikacije gripe i respiratornih virusa

Gripa (influenca) je akutna infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence A, B i C. Prvi vjerodostojan opis bolesti potječe od Hipokrata, još iz petog stoljeća prije Krista. Tijekom svake zime se pojavljuje u manjim ili većim epidemijama, a u našem podneblju obično od prosinca do travnja. U dužim vremenskim razmacima se pojavljuje i u obliku masovnijeg obolijevanja stanovništva, u obliku pandemija.

Prva pandemija gripe je opisana 1580 godine. Od tada je bila 31 pandemija. U 20. stoljeću su opisane tri pandemije: 1918. godine španjolska gripa, 1957. godine azijska gripa, pa 1968. godine hongkonška gripa. Najveća i svakako najdramatičnija pandemija je bila ona iz 1918. godine nazvana španjolskom, kada je od gripe diljem svijeta umrlo više od 20 milijuna ljudi.

Ukratko o gripi

Virus gripe je otporan na niske temperature gdje se može održati tjedan dana, na sobnoj temperaturi više sati ili dana, a na temperaturi od 56 °C gubi infektivnost. Epidemije uzrokovane virusom A su najčešće.

Širenje zaraze i period inkubacije. Jedini prirodni izvor zaraze je čovjek. Virus se prenosi kapljičnim putem, kontaktom i preko predmeta. Nakon kontakta s virusom, inkubacija je kratka i traje od jednog do najviše tri dana.

Klinička slika. Bolest nastupa naglo, s visokom temperaturom (nerijetko iznad 40 °C) uz glavobolju te bolove u mišićima i u zglobovima. Bolesnici osjećaju potpunu klonulost i nemoć, gubitak apetita, neki i mučninu. Nos je najprije začepljen, pa kasnije procuri, javi se suh, nadražajni kašalj, koji kasnije prelazi u produktivni kašalj (s iskašljavanjem). U male djece česti su proljev i povraćanje. Febrilni period traje tri do šest dana.

Dijagnosticiranje i liječenje. Dijagnoza gripe se postavlja na temelju općih okolnosti (godišnjeg doba), simptoma, a potvrđuje se serološkim testom. Liječi se mirovanjem (uvijek su ljudi govorili da gripu treba odležati) uz dovoljno tekućine i antipireticima za skidanje temperature kad ona prelazi 38,5 °C). Kod inače zdravih ljudi, kako narod kaže, „liječena gripa traje sedam dana, a neliječena tjedan dana“. No kod starijih ljudi ili onih s različitim komorbiditetima, naoko laka bolest nije baš lagana.

Komplikacije. Gripa se zna komplicirati, najčešće s virusnom upalom pluća (od samog virusa gripe) ili sekundarnom bakterijskom upalom pluća. Te upale pluća su, na iscrpljenom organizmu, najčešći uzrok smrtnosti kod gripe.

I virus gripe, kao i drugi respiratorni virusi znaju okrznuti ili čak i dobro „ugristi“ za srce.

Miokarditis – upala srčanog mišića

Poznati su virusni miokarditisi (virusne upale srčanog mišića) koje na duži period oštećuju srčani mišić s odumiranjem pojedinih mišićnih vlakana (ne onako masivno i na jednom mjestu kao kod infarkta srčanog mišića). Cijeli srčani mišić bude zahvaćen tom upalnom reakcijom s mogućim slabljenjem ukupne srčane kontraktilnosti, čak do popuštanja srca kao pumpe. Tu se mogu naći i povećane vrijednosti enzima troponina, čija je vrijednost povišena i u slučaju akutnog infarkta srčanog mišića. Razlog povećane vrijednosti troponina u krvi kod miokarditisa je odumiranje pojedinih srčanih stanica. Ranije se virusna upala srčanog mišića uglavnom dokazivala citološkom punkcijom srčanog mišića (što nije bilo nimalo jednostavno), a danas nas povećana vrijednost troponina značajno približava dijagnozi. 

Popuštanje srca kao pumpe

U slučaju popuštanja srca kao pumpe, nalazimo povišenu vrijednost drugog srčanog biljega, NT-proBNP. NT-proBNP je bjelančevina čije se lučenje u klijetkama dekompenziranog srca značajno povećava, a s ciljem da se organizam riješi suviška natrija i vode, što obično nije dostatno za samoizlječenje. NT-proBNP je ipak dragocjen u dijagnozi popuštanja srca kao pumpe.

Danas popuštanje srca dijagnosticiramo na temelju bolesnikovih simptoma (otežanog disanja ili naticanja nogu i trbuha), kliničkim pregledom, EKG-om (elektrokardiogramom), rendgenom srca i pluća te ultrazvukom srca te spomenutom analizom biljega NT-proBNP u krvi.

Perikarditis – upala srčane ovojnice

Osim upale srčanog mišića, virus gripe i drugi respiratorni virusi mogu uzrokovati perikarditis, upalu srčane ovojnice (perikarda). Srčana ovojnica je građena od čvrstog vezivnog tkiva koje, poput zatvorene vreće, obuhvaća srce. Ona je iznutra glatka, kao što je glatka i vanjska strana srca. Između perikarda i srca je virtualni prostor s vrlo malo sluzave tekućine koja „podmaže“ i srce i perikard, da pri srčanim kontrakcijama fino klize jedno po drugom, bez izazivanja trenja.

Suhi perikarditis. U slučaju upale srčane ovojnice, u taj virtualni prostor se izlučuje fibrin, prostor postaje „hrapav“ te dolazi do trenja srca i perikarda pri srčanim kontrakcijama. Stetoskopom se može čuti to perikardijalno trenje. Liječnik koji je imao priliku to jedanput čuti, to ne zaboravlja. To je takozvani suhi perikarditis (pericarditis sica).

Eksudativni perikarditis. Nedugo nakon toga, počinje se u taj upaljeni virtualni prostor izlučivati tekućina (eksudat) koja odvaja perikard od vanjske strane srca jer je sad između njih tekućina koja sadrži upalne stanice. Sad se stetoskopom ne čuje perikardijalno trenje, a srčani tonovi postaju tiši. To je takozvani eksudativni perikarditis.

Tamponada srca. Ponekad se izluči toliko tekućine da ona počinje pritiskati nježnije strukture, kakve su plućne vene koje vode krv iz pluća u lijevu pretklijetku. Postoji bojazan da tlak izlučene tekućine postane toliko visok da potpuno prekine dotok krvi u lijevu pretklijetku; to je takozvana tamponada srca koja je nespojiva s preživljavanjem. Da se to ne bi dogodilo, ponekad je neophodno evakuirati tu tekućinu, taj perikardijalni izljev, punkcijskom iglom preko kože ispod rebrenog luka, kroz ošit. Možda će se netko zapitati zašto se punkcija perikardijalnog izljeva ne radi preko prsnog koša (između rebara)? Naime, ako bismo naišli na plućno krilo koje pokriva srce, ulaskom zraka u pleuralnu šupljinu (između pluća i rebara) došlo bi do kolapsa tog plućnog krila.

Kronični perikardijalni izljev. U blažem obliku, perikardijalni izljev se može dugo zadržati, a ako traje duže od tri mjeseca, kažemo da se radi o kroničnom perikardijalnom izljevu.

Prevencija komplikacija na srcu

Evo, naoko blaga bolest, koja traje tjedan dana i obično završava bez komplikacija, ipak ponekad zna ugristi za srce.

Prevencija se sastoji u tome da se u periodu gripe ne iscrpljujemo, da imamo dovoljno dnevnog odmora, redovite obroke hrane, dostatan unos tekućine, da izbjegavamo veća okupljanja, a nadasve, da se prije početka sezone gripe cijepimo.