Pet pitanja koja si morate postaviti prije nego što podijelite informaciju o zdravlju

„Zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu“ svima je dobro poznata izreka. Bilo da ste se suočili s teškom bolešću ili se s njome bori netko tko je vama blizak i drag, jasno je da nema toga što ne biste bili spremni učiniti za ozdravljenje. Postoje također i mnogi koji žive u strahu od bolesti te su spremni poduzeti sve preventivne mjere, pa čak i one koje znanstveno nisu potvrđene kako bi se od bolesti zaštitili. Upravu tu jednu goruću želju oboljelih, kao i onih koji se ne žele razboljeti, koriste vrlo zlonamjerni pojedinci, ali i grupacije koji kreiraju dezinformacije. Bilo da je riječ o ostvarivanju profita ili nekim drugim interesima, vaše im je zdravlje posve sigurno – potpuno nevažno.

Osim što moramo paziti da sami ne nasjednemo na njihove objave, jako je važno i da dezinformacije nipošto ne širimo dalje. Naravno, malo je onih koji će lažnu informaciju namjerno proširiti, već to čine oni koji povjeruju u sadržaj, pa ga podijele na društvenim mrežama i putem ostalih kanala komuniciranja u najboljim namjerama.

Dezinformacije se najlakše šire

Društvene su mreže postale glavni izvor informiranja koji sve više istiskuje klasične medije poput televizije, radija ili tiskovina. Na njima se doznaju vijesti, traže se znanje i savjeti, pa tako i oni vezani uz zdravlje.

U jeku raširenih lažnih informacija o COVID-u, ured američke organizacije Surgeon General objavio je prošle godine izvješće „Suočavanje s dezinformacijama o zdravlju“. U njemu su autori citirali jednu studiju koja je pokazala da lažne vijesti imaju 70% veću vjerojatnost da će se podijeliti na društvenim medijima u odnosu na istinite priče.

Kako biste doprinijeli borbi protiv dezinformacija, evo pet pitanja na koja trebate odgovoriti prije nego što podijelite objavu o zdravlju, a koje navodi organizacija American Heart Association.

1. Je li izvor pouzdan?

U digitalno doba važno je uložiti trud i provjeriti je li izvor (s kojeg se širi vijest) pouzdan. Ali to je teže nego ikad na internetu punom nepouzdanih stranica koje izgledaju službeno.

Lisa Fazio, znanstvenica koja proučava dezinformacije, rekla je da je najbolje provjeriti izvor takozvanim „lateralnim čitanjem“, odnosno otići sa stranice i malo istražiti kako biste vidjeli što su drugi mjerodavni izvori rekli o tome.

„Otvorite novi prozor i doznajte što drugi ljudi govore o izvoru“, savjetuje Fazio. Dr. Joseph Hill, koji je 2019. bio koautor uvodnika u stručnom časopisu Circulation o borbi protiv medicinskih dezinformacija, pozvao je korisnike društvenih mreža da provjere poruku prije nego što je šire. Preporučio je provjeru na pouzdanim medicinskim izvorima kao što su klinika Mayo ili American Heart Association te vladine stranice kao što su CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) te FDA (Američka agencija za hranu i lijekove).

2. Je li to osobna priča?

Fazio ističe da korisnici društvenih mreža imaju prirodnu sklonost biranju osobnih medicinskih priča koje ne odražavaju širu sliku.

„Budite oprezni s anegdotama“, rekla je. „Osobne su priče stvarno moćne i uvjerljive, ali često su jednokratni događaji koji vam ne govore koliko je nešto učestalo na razini populacije.“ Također budite sumnjičavi prema „ljudima koji promoviraju vlastite komercijalne pothvate i imaju podmitljiv motiv“, rekao je Hill, kardiolog i profesor medicinskog centra UT Southwestern u Dallasu. „To je za osudu, ali događa se stalno.“

3. Čini li me to emotivnim?

Izvješće organizacije Surgeon General upozorilo je na dijeljenje „emocionalno nabijenih informacija, što im omogućava da se brzo šire i postanu viralne“.

„To se može odnositi na uzbuđenje, gađenje ili bilo kakvu snažnu emociju“, rekao je Fazio. „Stvari zbog kojih osjećate jake emocije često nisu u potpunosti istinite. To je signal da razmislite i provjerite činjenice.“

4. Moram li tu informaciju doista odmah objaviti?

Snažne emocije mogu izazvati i osjećaj hitnosti. Kada se to dogodi, stručnjaci kažu da je najbolje zastati, duboko udahnuti i pričekati nekoliko sati prije dijeljenja.

„Čekanje u trajanju od samo pet sekundi već bi moglo pomoći“, rekla je Fazio. „Odvojite vrijeme kako biste razmislili o tome zašto to objavljujete. Je li to zato da biste dobili pratitelje, lajkove? Dijelite li samo zato da biste zabavili ljude?“

Općenito, Hill je rekao da je umjesto trenutnog klika na ikonu „dijeli“ („share“), najbolje „zastati i potvrditi ono što ste upravo pročitali. To traži vrijeme, ali je neophodan korak.“ Potvrda može uključivati traženje objavljenih recenziranih istraživanja koja podupiru informaciju na koju ste naišli ili provjeru objavljuju li i mnogi vjerodostojni mediji iste informacije.

5. Mogu li zapravo objavom nekome nauditi?

Iako se društvene mreže mogu činiti zabavnom, bezazlenom razbibrigom među prijateljima, kirurg dr. Vivek Murthy naveo je u prošlogodišnjem izvješću da dijeljenje medicinskih dezinformacija „može izazvati zabunu, posijati nepovjerenje, naštetiti zdravlju ljudi i potkopati napore javnog zdravstva“.

„Zbog načina na koji algoritmi društvenih mreža funkcioniraju, odluke koje donosite mogu utjecati na mnoštvo ljudi na platformi, a ne samo na nekolicinu“, rekla je Fazio. „Prije nego što nešto podijelimo, trebamo se pitati ‘činim li time dobro svima?'”

Hill je bio otvoreniji. „Medicinske dezinformacije koštaju života“, rekao je. „Dostupne su tako lako i brzo da su postale novi izazov za našu vrstu. Ako ih ignoriramo, ignoriramo ih na vlastitu odgovornost.“