Nije sve dijabetes: zašto nam može skočiti, a zašto pasti šećer?

Razine glukoze (šećera) u krvi su zoran prikaz koliko je naše tijelo fino regulirano i koliko različitih čimbenika utječe na pojedine funkcije organizma. Kada čujemo za povišene i snižene vrijednosti glukoze u krvi, obično odmah pomislimo na šećernu bolest. I to je u redu. Međutim, postoji niz drugih situacija gdje dolazi do poremećaja razina glukoze u krvi.

Referentne vrijednosti glukoze u krvi

Normalne vrijednosti glukoze u krvi za pacijente koji nemaju dijabetes su od 4,0 do 5,9 mmol/L prije obroka, a nakon obroka naš šećer može porasti i do 7,8 mmol/L. Kod dijabetesa se dozvoljava razina glukoze natašte do 7, a nakon obroka do 8,5 (kod tipa 2), odnosno do 9 nakon obroka (kod tipa 1).

Ono što je bitno znati jest da visoke razine glukoze u krvi (osim ekstremno visokih, preko 20 mmol/l i više) ne dovode do simptoma, dok hipoglikemija (preniske vrijednosti) ima vrlo neugodne simptome, može dovesti do gubitka svijesti, pa čak i smrti ako se na vrijeme ne ordinira glukoza.

Izvor: https://www.diabetes.co.uk/diabetes_care/blood-sugar-level-ranges.html

Hiperglikemija: što može povisiti šećer?

Objasnimo najprije hiperglikemiju. Dakle, hiperglikemija je izraz za povišenu razinu glukoze u krvi. Glukozu može povisiti niz čimbenika koje smo podijelili u šest grupa, a prva je, naravno, prehrana.

Ugljikohidrati su ti koji u prehrani najviše podižu glukozu, ali ne svi podjednako. Ugljikohidrati se sastoje od šećera (kao što su fruktoza i glukoza) koji imaju jednostavnu kemijsku strukturu, a koja se sastoji ili od samo jednog šećera (monosaharidi) ili dva šećera (disaharidi).

Tijelo lako i brzo koristi jednostavne ugljikohidrate za energiju zbog njihove jednostavne kemijske strukture, što često dovodi do bržeg porasta šećera u krvi i lučenja inzulina iz gušterače – to može imati negativne učinke na zdravlje. Složeni ugljikohidrati imaju složeniju kemijsku strukturu, s tri ili više šećera međusobno povezanih (poznatih kao oligosaharidi i polisaharidi). Mnoge složene ugljikohidratne namirnice sadrže vlakna, vitamine i minerale te im je potrebno više vremena da se probave; to znači da imaju manje neposrednog utjecaja na šećer u krvi, uzrokujući njegov sporiji porast.

Ali druge takozvane složene ugljikohidratne namirnice poput bijelog kruha i bijelog krumpira sadrže uglavnom škrob, ali malo vlakana ili drugih korisnih nutrijenata, pa vrlo loše utječu na regulaciju glukoze u krvi.

Što još treba znati o prehrani i njezinom utjecaju na porast šećera u krvi:

• Masnoće, alkohol i kava također podižu razinu glukoze.
• I vrijeme jela je bitno; šećer u krvi može biti teže kontrolirati kada se kasnije jede.
• Preskakanje doručka—izlazak bez tog jutarnjeg obroka može povećati šećer u krvi nakon ručka i večere.
• Obilna kasna večera, bez obzira na to što je u njoj, često rezultira visokim šećerom u krvi tijekom noći.

Ostali „neprehrambeni“ uzroci porasta šećera u krvi:

• Od bioloških čimbenika jako su bitni stres (luči se hormon stresa, kortizol) koji sam po sebi diže glukozu, zatim manjak sna i pušenje.
• Kod žena menstruacijski ciklus može djelovati na promjenu razine glukoze u krvi.
• I neki lijekovi također podižu razinu glukoze, a to su ponajprije kortikosteroidi, zatim neki psihijatrijski lijekovi, kontracepcijske tablete te izotretinoin.
• Dehidracija, odnosno manjak vode u tijelu, znači da je šećer u krvi više koncentriran.
• Previše intenzivan trening također može dovesti do povišenja glukoze u krvi.

Hipoglikemija: pad šećera u krvi

Pripazite i na one okidače koji vam mogu sniziti šećer u krvi. Na primjer, ekstremna vrućina može uzrokovati širenje krvnih žila. Zbog toga se inzulin brže apsorbira što može dovesti do niske razine šećera u krvi.

No, hipoglikemija je općenito vrlo rijetka kod osoba koje ne boluju od šećerne bolesti i ne uzimaju lijekove za sniženje glukoze u krvi. Zato je potreban poseban oprez.

Simptomi hipoglikemije su:

• drhtanje,
• znojenje,
• glavobolja,
• glad ili mučnina,
• nepravilan ili ubrzan rad srca,
• umor,
• razdražljivost ili tjeskoba,
• poteškoće s koncentracijom,
• vrtoglavica ili ošamućenost,
• trnci ili utrnulost usana, jezika ili obraza.

I dok hiperglikemija može biti uzrokovana životnim navikama, hipoglikemija se mora ozbiljno shvatiti u smislu obrade i isključivanja nekih drugih bolesti.

Pretjerivanje u alkoholu jedan je od češćih uzročnika hipoglikemije. Ali postoji niz bolesti koje mogu dovesti do hipoglikemije i zato se osoba s učestalim padom glukoze u krvi mora obraditi. Stoga je potrebno provjeriti funkcije jetre, bubrega, potom hormone nadbubrežne žlijezde i druge hormone.

Pored lijekova koji se uzimaju u liječenju dijabetesa i koji, naravno, mogu prekomjerno sniziti glukozu u krvi, postoje lijekovi koji se koriste u liječenju drugih bolesti, a koji također mogu dovesti do hipoglikemije. Među njima su beta blokatori (lijekovi za liječenje aritmija i hipertenzije i to najčešće oni „stariji“ propranolol i atenolol), te vrlo često propisivani antibiotici levofloksacin i sulfametoksazol. Lijek protiv bolova i gihta također može smanjiti nivo glukoze u krvi.

Zaključno

Da zaključimo – ako imate poremećen nivo glukoze u krvi, morate se javiti svom obiteljskom liječniku. Ako se isključi postojanje šećerne bolesti, a povremeno imate porast glukoze u krvi, razmotrite svoje životne navike. U slučaju hipoglikemije se svakako javite liječniku jer ona nije uobičajena pojava kod zdravih ljudi.