Kako smanjiti povišene masnoće u krvi i što treba znati o statinima

Lipidi, odnosno masne supstancije, nalaze se u organizmu i imaju svoje funkcije; primjerice, omogućuju tijelu apsorbirati vitamine (A, D, E i K koji su topljivi u mastima), potrebni su za proizvodnju određenih hormona (uključujući estrogen), prenose živčane impulse… No, problem nastaje kada su njihove razine povišene, a upravo će o tome danas biti riječi u ovom članku.

Vrste lipida

Razlikujemo tri glavne vrste lipida: fosfolipide, sterole (uključujući različite vrste kolesterola) i trigliceride (koji čine više od 95% lipida u hrani).

Fosfolipidi grade staničnu membranu kod ljudi i životinja te tako štite stanice od vanjskih utjecaja i oštećenja te omogućuju prijenos tvari iz okoline u stanicu. Osim u slučaju rijetkog autoimunog poremećaja, o fosfolipidima ne moramo brinuti.

Steroli. Druga vrsta lipida su steroli, od kojih je najpoznatiji kolesterol. On se nalazi u svakoj stanici u tijelu te sudjeluje u mnogim važnim tjelesnim funkcijama, poput stvaranja hormona i vitamina D. Također je ključan za stvaranje soli žučne kiseline, tvari koje pomažu tijelu razgraditi masnoće i apsorbirati vitamine. Većina kolesterola u našem tijelu proizvodi se u jetri i crijevima, a tek oko 20% dolazi iz prehrane.

Trigliceridi su najčešća vrsta lipida u našem tijelu. Važni su jer nam daju energiju, a dobivamo ih iz hrane, tj. iz masti i ulja. Lipidi koje unosimo prehranom mogu biti zasićene i nezasićene masti. Višestruko nezasićene masne kiseline, od kojih su najpoznatije omega-3 masne kiseline koje nalazimo u namirnicama poput tune, lososa, orašastih plodova, sjemenki, avokada i zelenog lisnatog povrća, pomažu pri smanjenju upale te u regulaciji krvnog tlaka i triglicerida u tijelu, a smanjuju i rizik od srčanog udara i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Visoka količina triglicerida koje unosimo nezdravom, prerađenom hranom može dovesti do različitih poremećaja kao što su pretilost, inzulinska rezistencija i dijabetes.

Rizici povećanih masnoća u krvi

Lipidi su neophodni za zdravlje, međutim ako ih imamo previše (hiperlipidemija) izlažemo se riziku od razvoja niza nepovoljnih zdravstvenih stanja. Povećane masnoće u krvi, uz povećani krvni tlak, pušenje i šećernu bolest, jedan su od najvažnijih čimbenika rizika za aterosklerozu, a time i bolesti srca i krvnih žila koje su njome uzrokovane.

S obzirom na to da je hiperlipidemija jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti kardiovaskularnog sustava, prevencija i liječenje se temelje na sniženju koncentracije masnoća u krvi, pod čime se podrazumijevaju kolesterol i trigliceridi.

Liječenje hiperlipidemije

U liječenju hiperlipidemije je prvi korak promjena načina života – uvesti zdrave prehrambene navike te svakodnevnu fizičku aktivnost (u trajanju od barem 30 minuta svakodnevno), uz kontrolu tjelesne težine i prestanak pušenja.

Ako nakon dvomjesečnog striktnog držanja dijete nismo postigli željene vrijednosti, u liječenje se, uz dijetu, treba uključiti i lijek. U liječenju se koriste lijekovi iz skupine statina, fibrati, rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline) te niacin (vitamin B3).

Kolesterol (i trigliceridi) se prenose česticama koje se nazivaju lipoproteini. Postoji nekoliko vrsta lipoproteina, ali dvije glavne su lipoprotein visoke gustoće (HDL) kojeg nazivamo „dobrim“ kolesterolom jer apsorbira kolesterol te ga vraća u jetru i lipoprotein niske gustoće (LDL), tzv. „loš“ jer se može nakupljati u krvnim žilama.

Cilj liječenja hiperlipidemije jest smanjiti povećanu količinu ukupnog i LDL kolesterola u krvi te povećati smanjenu količinu zaštitnog HDL kolesterola.

Za snižavanje povećanog kolesterola pravilna prehrana obično neće biti dovoljna, no pacijenta treba upozoriti da je i uz terapiju lijekovima dijeta obavezna. Također treba upozoriti da će lijek uzimati cijeli život jer će prestankom uzimanja lijeka vrijednost kolesterola opet porasti.

Što trebamo znati o statinima

Lijekovi iz skupine statina uspješno smanjuju povećani ukupni i štetni LDL-kolesterol, a povećavaju zaštitni HDL- kolesterol i tako sprečavaju nastanak aterosklerotičnih naslaga na žilama, što je posebno važno kod bolesnika koji imaju povećani rizik te onih koji su već preživjeli infarkt srca ili moždani udar.

Statini su najčešće upotrebljavani i najbolje ispitani lijekovi u liječenju hiperlipidemija, a prisutni su na tržištu više od 30 godina. Često se među laicima (a i ponekim stručnjacima) postavlja pitanje ima li opravdanja za tako široku primjenu. Poneki pacijenti čak i odbijaju liječenje zbog straha od nuspojava (najčešće se spominje miopatija tj. slabost i bol u mišićima). No nuspojave su rijetke i ovisne o dozi te istovremenom uzimanju drugih lijekova, osobito fibrata ili niacina. Kontraindikacije za uzimanje ove vrste lijekova su aktivna bolest jetre, trajno povišene vrijednosti transaminaza te trudnoća i dojenje, no oni su inače lijekovi koji se relativno dobro podnose s niskom učestalosti nuspojava.

U procjeni opravdanosti propisivanja statina naglasak bi trebao biti ne samo na vrijednostima kolesterola, nego i na procijenjenom ukupnom kardiovaskularnom riziku. Važno je znati da je povećani kolesterol samo jedan od čimbenika rizika – ostali rizični faktori su arterijska hipertenzija, dijabetes, pušenje, pretilost, smanjena tjelesna aktivnost, muški spol, genetski čimbenici i životna dob.

Na našem tržištu je prisutno više predstavnika ove terapijske skupine (atorvastatin, simvastatin, fluvastatin, pravastatin, lovastatin) koje se razlikuju u djelotvornosti te učestalosti i intenzitetu nuspojava. Stoga promjena jednog statina u drugi koji se metabolizira drugačijim putem, može riješiti problem. Rosuvastatin i pravastatin imaju manji potencijal interakcija s drugim lijekovima od ostalih statina.

Unatoč bojazni od nuspojava s jedne strane te ponekad možda nekritičnog i preširokog propisivanja s druge, može se zaključiti da je danas neupitna korist statina u primarnoj i sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti. Zato je važno propisivati ih promišljeno, kome je potrebno, i to u najmanjoj djelotvornoj dozi.

Kako sniziti povećane trigliceride

Bolesnika koji ima povećane samo trigliceride treba poticati na uporno pridržavanje dijetnog režima prehrane jer će to najčešće biti dovoljno. U prehrani treba posebno paziti na omjer mononezasićenih (preporučuju se) prema zasićenim masnim kiselinama (ne preporučuju se). U tu svrhu je za sniženje razine triglicerida korisno uzimanje omega-3-masnih kiselina, koje su izvor nezasićenih masnih kiselina morskog porijekla.

Fibrati su lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida i to kada je razina triglicerida između 5 i 10 mmol/L. Najvažnije je naglasiti da je potreban poseban oprez i liječnički nadzor kod kombiniranja fibrata sa statinima jer navedena kombinacija povećava opasnost od oštećenja mišića pa je treba izbjegavati.

Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzroci smrti stanovništva Europe, a učinci liječenja povišenih masnoća kao jednog od važnih čimbenika rizika, uspješni su samo ako se pravilna dijeta kombinira s ispravnim lijekom.