Kada znojenje uzrokuje tegobe: i na vlastiti znoj možemo biti alergični

Osipi kože su vrlo izazovno područje s nekoliko aspekata. Prije svega, bitno je na vrijeme prepoznati osip koji može biti posljedica stanja koje je po život opasno, kao što je to u nekim vrstama sepse te u anafilaktičkoj reakciji. S druge strane, dugotrajni osipi i pacijentima i liječnicima izazivaju velike glavobolje u otkrivanju uzroka osipa. Naime, postoji niz alergena koji nas okružuju u našem svakodnevnom životu i koji mogu izazvati osip i alergijsku reakciju na koži. Među njima je, nažalost, i naš znoj.

Znoj, koliko god bio neugodan, neizostavni dio našeg života. Bitan je za održavanje homeostaze kože, za toplinsku regulaciju tijela i zadržavanje vlage na površini kože. Alergija na znoj nije poput alergije na pelud ili na dlake kućnih ljubimaca. Umjesto toga, to je osjetljivost ili iritacija koja se javlja kada znoj dođe u kontakt s kožom, a manifestira se kao znojni osip.

Vrste toplinskog osipa

Znoj izaziva niz promjena na koži. Najčešći je, osobito kod beba, toplinski osip, poznat i kao miliarija. Toplinski osip nastaje kada se znoj zadrži u koži. Simptomi mogu varirati, od malih mjehurića do dubokih, upaljenih kvržica. Neki oblici toplinskog osipa jako svrbe.

• Vrsta koja se javlja dublje u koži naziva se miliaria rubra. Znakovi i simptomi uključuju male, upaljene kvržice nalik mjehurićima i svrbež ili peckanje na zahvaćenom području.
• Povremeno se upaljene kvržice miliaria rubra ispune gnojem. Ovaj oblik naziva se miliaria pustulosa.
• Manje uobičajen oblik toplinskog osipa naziva se miliaria profunda. Zahvaća najdublji sloj kože (dermis). Uzrokuje čvrste, bolne ili svrbežne upaljene kvržice koje izgledaju poput guščje kože i mogu puknuti.

Ove promjene možete prevenirati odijevanjem u odjeću koja ne prianja uz tijelo, uglavnom pamučnu koja dozvoljava isparavanje vlage s kože. Po vrućem vremenu ograničite tjelesnu aktivnost te ostanite u hladu ili u klimatiziranoj zgradi ili pak koristite ventilator za cirkulaciju zraka. Prostor za spavanje održavajte hladnim i dobro prozračenim. Također, izbjegavajte kreme i masti koje mogu začepiti pore. Imajte na umu da i neki lijekovi, poput klonidina, beta-blokatora i opioida mogu uzrokovati znojenje, no o eventualnoj promjeni terapije odlučuje liječnik.

Ove promjene na koži su relativno bezazlene i kao što vidite možete ih riješiti pravilnim oblačenjem i ponašanjem na velikim vrućinama.

Pogoršanje atopijskog dermatitisa i pojava kolinergičke urtikarije

Međutim, znoj se smatra okidačem ili faktorom pogoršanja atopijskog dermatitisa i uzročnikom pojave kolinergičke urtikarije. I tu se razlikuiju mehanizmi nastanka, a samim tim i liječenje.

Kožne lezije kod atopijskog dermatitisa pogoršavaju se zbog znojenja, dok je kolinerička urtikarija uzrokovana znojenjem uglavnom potaknuta povišenjem tjelesne temperature. 

Još uvijek se ne zna sa sigurnošću je li pogoršanje atopijskog dermatitisa kod znojenja zbog onečišćenja kože i/ili promjene pH znoja, dok je drugi mogući uzrok preosjetljivost na sastojke znoja.

Što je kolinergička urtikarija?

Kolinergička urtikarija je osip (izdignute crvene kvržice na koži) koji se pojavljuje kada dolazi do porasta tjelesne temperature i, posljedično, pojačanog znojenja. To je imunološka reakcija koja se događa i kada je tijelo izloženo toplini, primjerice, tijekom vježbanja ili vrućeg tuširanja. Drugi nazivi za kolinergičku urtikariju uključuju toplinske kvržice ili toplinski osip.

Kolinergička urtikarija može pogoditi bilo koga. Simptomi se često prvi put pojavljuju između 10. i 30. godine života. Pojam „kolinergički“ se odnosi na neurotransmiter (kemijski glasnik) koji se zove acetilkolin (Ach), a koji se oslobađa pod djelovanjem parasimpatičkog živčanog sustava.

Rizične skupine i čimbenici rizika. Ova pojava nije tako rijetka, a više šanse da dobiju urtikariju imaju osobe s alergijskim rinitisom, astmom, atopijskim dermatitisom, potom oni koji imaju članove obitelji s kolinergičkom urtikarijom te osobe koje se pojačano znoje. Boravak u sauni, tuširanje vrelom vodom, konzumiranje ljuto začinjene hrane, stres te nošenje uske odjeće mogu doprinijeti nastanku ove urtikarije.

Simptomi. Osim urtikarije, mogu se pojaviti i drugi simptomi: pojačano lučenje sline, vrtoglavica koja može dovesti i do kratkotrajnog gubitka svijesti (sinkope), glavobolja, lupanje srca, otežano disanje, želučane tegobe i/ili proljev.

Dijagnosticiranje i liječenje. Dijagnoza kolinergičke urtikarije se postavlja kod dermatovenerologa na temelju rezultata određenih testova, a liječenje ovisi o težini problema. U terapiji se koriste razni lijekovi, od onih protiv alergije (antihistaminici), lijekova koji se koriste u liječenju astme, beta-blokatora, pa do antikolinergika.

Vjerojatno ste već shvatili da do dijagnoze nije jednostavno doći, stoga treba biti strpljiv, pratiti dnevnik tegoba, te se pridržavati uputa dermatologa vezano za vrstu lijeka koji će se propisati.

Anafilaksija: rijetka, ali moguća

U rijetkim slučajevima, kolinergička urtikarija se javlja uz anafilaksiju, obično tijekom tjelovježbe. Anafilaksija je potencijalno opasna po život alergijska reakcija koja može dovesti do otežanog disanja i gušenja te je potrebna intervencija hitne medicinske pomoći (broj 194). Ako ste već imali teže slučajeve urtikarije, dobro je da vam liječnik propiše injektor adrenalina (EpiPen) koji možete vi ili netko iz vaše okoline dati u mišić do dolaska hitne medicinske pomoći.