Život s epilepsijom: kako se nositi sa stresom?

Stres ne podnosimo jednostavno čak i ako smo izvrsnog zdravlja. Razni događaji u životu stavljaju nas u stanje stresa – posao, financijske tegobe, problemi u odnosima ili pak velike životne promjene.

Prema svojoj definiciji, stres je normalna reakcija na osjećaj pritiska ili prijetnje koja se javlja kad imamo osjećaj da su događaji izvan naše kontrole. Mogli bismo pouzdano tvrditi da ne postoji čovjek koji stres nije doživio, on je naš vjeran pratitelj – ponekad blag i kratkotrajan, pa čak može biti i pozitivan (eustres), a ponekad itekako štetan (distres). Potraju li visoke razine stresa tijekom duljeg vremena, može se očekivati negativan utjecaj na zdravlje.

Simptomi stresa

Negativan stres može uzrokovati niz simptoma i to ne samo psihičkih. Osim što nas može učiniti tjeskobnima, razdražljivima, napetima i preplavljenima osjećajima, može izazvati i fizičke simptome, uključujući:

• teškoće s disanjem,
• zamagljen vid,
• probleme sa spavanjem,
• glavobolje,
• napetost mišića,
• pojačano znojenje,
• probavne smetnje,
• probleme s kožom.

Stres, naravno, može utjecati i na ponašanje, učiniti nas emotivno nestabilnima; možda ćete lakše izgubiti živce ili postati plačljivi. Može, također, otežati razmišljanje i koncentraciju.

Nije rijetkost da zbog stresa prigrlimo nezdrave navike poput pretjeranog uživanja u alkoholu, pušenja, a možemo i jesti više ili manje nego što je uobičajeno.

Hormoni stresa

Kada ste u prijetećoj ili izazovnoj situaciji, tijelo reagira stvaranjem popularno zvanih „hormona stresa“ koji zapravo pripremaju srce, mišiće i druge organe za djelovanje. To se naziva reakcijom „bori se ili bježi“, što je normalna reakcija koja omogućuje suočavanje s potencijalno opasnom situacijom. Riječ je o drevnom mehanizmu preživljavanja koji je čuvao naše pretke kroz tisućljeća i omogućio opstanak. 

Kad pritisak ili prijetnja prođu, razina hormona stresa uobičajeno se vraća u normalu, no ako ste stalno pod stresom, hormoni ostaju povišeni, što dovodi do opisanih simptoma stresa. Dugotrajni stres, posljedično, povećava i rizik od brojnih bolesti i stanja, bilo da je riječ o onim manje opasnim tegobama poput veće osjetljivosti na infekcije ili napetosti i bolova u mišićima ili pak opasnijima poput hipertenzije, srčanih bolesti i moždanog udara.

Povezanost stresa i epilepsije

Pacijenti koji boluju od epilepsije iskustveno mogu potvrditi da između ove bolesti i stresa postoji višestruka povezanost; osim što život s epilepsijom sam po sebi može biti uzrok stresa, stres kod nekih osoba može biti okidač za napadaje, a također može biti jedan od čimbenika koji doprinose razvoju epilepsije.

Lista dodatnih stresora

Osobe s epilepsijom suočavaju se s uobičajenim životnim stresovima, ali postoje i dodatni čimbenici vezani uz epilepsiju koji mogu izazvati stres:

• postavljanje dijagnoze,
• iskustvo napadaja ili strah od napadaja,
• nepredvidivost napadaja i gubitak kontrole,
• potreba za prilagodbom načina života radi smanjenja rizika od napadaja ili nemogućnost vožnje,
• upravljanje epilepsijom na radnom mjestu,
• korištenje lijekova za epilepsiju,
• negativne reakcije ili stigma vezana uz epilepsiju.

Utjecaj stresa na napadaje i razvoj epilepsije

Iako nije pravilo, neke osobe oboljele od epilepsije primjećuju da su sklonije napadajima kada su pod stresom, posebno ako on dugo traje.

U takvom stresnom stanju može se zaboraviti uzeti lijekove za epilepsiju, mogu postojati problemi sa spavanjem, tjeskoba, ubrzano disanje, pa i hiperventiliranje, a postoji i već spomenut rizik pretjeranog uživanja u alkoholu ili cigaretama. Sve su to čimbenici koji, u konačnici, mogu izazvati napadaj.

No može li stres uzrokovati epilepsiju? To je možda malo preteška riječ, no svakako je činjenica da stres ponekad može pridonijeti njezinu razvoju. Rizik je veći ako je stres ozbiljan, dugotrajan ili ako se je dogodio u ranom životnom razdoblju. Kod vrlo male djece stres može utjecati na razvoj mozga. Kod starijih pak osoba dugotrajni stres može promijeniti način na koji mozak funkcionira. Dijelovi mozga koji reguliraju odgovor na stres često su uključeni i u epilepsiju.

Zbog toga stres može igrati ulogu u izazivanju napadaja ili čak u razvoju epilepsije kod nekih ljudi.

Savjeti za lakše upravljanje stresom

Osobe s epilepsijom mogu lako upasti u začarani krug u kojem stres izaziva napadaje, a napadaji uzrokuju dodatni stres. Aktivno poduzimanje koraka za smanjenje stresa može pomoći u prekidanju tog ciklusa, poboljšanju stanja i boljoj kontroli napadaja.

Prvo što je potrebno učiniti jest prepoznati stres i njegove uzroke te svakako izbjeći zamku samokritike zbog stresa. Umjesto toga važno je razmisliti o mogućim promjenama. Ako su neki aspekti epilepsije izvor stresa, vrijedi uložiti trud u traženje mogućih rješenja:

• Organizirajte uzimanje lijekova kako biste izbjegli stres zbog mogućnosti da vam ponestanu lijekovi, posebice tijekom putovanja ili pak blagdana.
• Ako vas brine mogućnost napadaja, razgovarajte s bliskim osobama. Možete ih upoznati s postupcima prve pomoći kod napadaja kako bi znali kako pomoći.
• Razmislite o korištenju alarma i monitora za epilepsiju. Postoje uređaji koji otkrivaju napadaje i mogu upozoriti nekoga tko vam može pomoći.
• Ako vas brine posao, razmislite o tome da obavijestite poslodavca i kolege o svojoj epilepsiji. Poslodavac može poduzeti razumne prilagodbe kako bi vam olakšao rad.
• Prilagodba na dijagnozu epilepsije može potrajati. Razgovarajte sa stručnjacima ako trebate savjet ili podršku.
• Briga o vlastitom blagostanju može pomoći u upravljanju stresom. Odvojite vrijeme za opuštanje i aktivnosti koje volite.
• Ako stres utječe na vaše mentalno zdravlje, važno je potražiti stručnu pomoć.

Zaključno

Stres je neizbježan dio života, a osobama s epilepsijom može dodatno otežati svakodnevicu i čak povećati rizik od napadaja. Dugotrajna izloženost stresu može negativno utjecati na zdravlje te pridonijeti razvoju različitih tegoba, uključujući, u nekim slučajevima, epilepsiju.

Kako bi se izbjegao začarani krug stresa i epileptičnih napadaja, važno je prepoznati uzroke stresa i aktivno raditi na njegovu smanjenju. Organizacija terapije, podrška bližnjih, prilagodba radnog okruženja i briga o mentalnom zdravlju mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba s epilepsijom. U konačnici, smanjenje stresa ne samo da doprinosi boljoj kontroli napadaja, već i cjelokupnom fizičkom i emocionalnom zdravlju.

Korišten izvor: Epilepsy Action