Alergije - 10. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Prim. Alemka Jaklin Kekez

Kratki spoj u imunosnom sustavu: alergija na hranu

Naš imunosni sustav u stalnom je kontaktu s brojnim mikroorganizmima i tvarima koje unosimo u organizam - on reagira na tvari koje nam štete, a tolerira korisne tvari. No, u nekim situacijama, posebno kod djece, oralna tolerancija na određenu hranu nije uspostavljena

Alergija na hranu kod djece

Alergijska reakcija (ili reakcija preosjetljivosti) na hranu je imunosna reakcija na pojedini sastojak hrane koji organizam krivo prepoznaje kao štetan. Alergijske reakcije uopće, pa tako i nutritivne, zadnjih su desetljeća u porastu, a tomu najviše pridonosi sustavna promjena načina življenja.

Učestalost preosjetljivosti na hranu najveća je u djece, a poslije se smanjuje.

Zašto nastaju alergije na hranu?

Imunosni sustav probavnog trakta svakodnevno je u kontaktu s brojnim mikroorganizmima, namirnicama i sastojcima pića. Njegova je uloga reagirati na tvari koje prepoznaje kao škodljive, a razvijati takozvanu oralnu toleranciju na sve što je organizmu potrebno i korisno, pa tako i na hranu. No, ponekad oralna tolerancija na neku hranu nije uspostavljena pa te tvari organizam ne prepoznaje kao bezopasne i na njih počinje ragirati. Tako nastaje nutritivna alergija.

Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunosnih funkcija u ranoj dobi razlog je zašto su alergijske reakcije na hranu češće u male djece nego u odraslih

Ni do danas još nisu potpuno objašnjeni svi mehanizmi koji u tome sudjeluju. Vrlo važnu ulogu imaju geni, zrelost organizma i čimbenici iz okoliša. Genska karta koju nasljeđujemo od roditelja predisponira naš organizam za normalno ili alergijsko reagiranje. Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunosnih funkcija u ranoj dobi razlog je zašto su alergijske reakcije na hranu češće u male djece nego u odraslih.

Prirodno sazrijevanje probavnog i imunosnog sustava omogućava da se veći dio alergija s vremenom preraste. Stoga, alergiju na hranu ima 3 – 8 % djece, a manje od 3 % odraslih. Naša crijevna flora i faktori iz okoliša koji na nju utječu također su važni čimbenici u razvoju alergije. Crijevna flora formira se po rođenju, a njezina kakvoća ovisi o genima, majčinoj flori i okolini, a jedna od njezinih funkcija je moduliranje alergijskog odgovora.

Čimbenici rizika

  • porođaj carskim rezom
  • izostavljanje majčinog mlijeka iz prehane djeteta
  • učestala primjena antibiotika
  • tendencija hiperhigijenskim uvijetima

Ovi čimbenici rizika mogu djelovati na promjene flore u smislu pospješivanja alergijskog reagiranja. Prema novijim saznanjima, nedostatak vitamina D i nepovoljan omjer višestruko nezasićenih masnih kiselina u hrani također predstavljaju rizike za razvoj alergije.

8 najčešćih alergena

Alergene tvari u hrani uvijek su bjelančevine. Iako je poznato preko 200 nutritivnih alergena, većinu alergijskih reakcija (preko 90 %) izaziva sljedećih osam namirnica:

  • kravlje mlijeko,
  • jaja,
  • kikiriki,
  • pšenično brašno,
  • soja,
  • orašasti plodovi,
  • riba i
  • školjke.

Pri tome je kravlje mlijeko najčešći alergen i odgovorno je za većinu alergija u dojenačkoj dobi. Do dobi od pet godina više od 90 % ovih alergija se izgubi. Glavni alergen u odraslih su školjke, tj. plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba.

Glavni alergen u odraslih su školjke, tj. plodovi mora, zatim kikiriki, orašasto voće i riba.

Kako se očituje alergija na hranu?

Manifestacije alergije na hranu mogu biti raznolike i zahvaćati različite organske sustave. Tako imamo sistemne reakcije, kožne te reakcije probavnog i dišnog sustava. Prema brzini nastanka, razlikujemo rane i kasne. Rane nastaju nakon nekoliko minuta do dva sata od unosa alergena. Kasne nastaju više sati pa do nekoliko dana nakon konzumiranja alergena, pa je teško odrediti uzročno-posljedičnu povezanost namirnice i reakcije. Uz to, imamo i reakcije miješanog tipa.

Reakcije ranog tipa

  • Najžešća reakcija ranog tipa je anafilaktična reakcija u kojoj dolazi do kolapsa cijelog organizma (otoka tkiva, otežanog disanja, pada krvnog tlaka, obilne sekrecije…), a može imati i ishod opasan po život.
  • Poznajemo i takozvanu „gastrointestinalnu anafilaksiju” koja ima samo simptome u probavnom sustavu; bolovi u trbuhu, mučnina, povraćanje (unutar 1 – 2 sata nakon unosa hrane), a slijedi ih proljev.
  • Blagi oblik ranog alergijskog reagiranja je oralni alergijski sindrom koji se očituje peckanjem, svrbežom, žarenjem u ustima, ponekad otokom usne i nepca, ali bez drugih težih simptoma. Nastaje zbog križnog reagiranja alergena iz biljne hrane s nekim dijelovima peludi (stabala, korova i sl). Primjerice, alergični na ambroziju mogu reagirati na lubenicu i bananu, alergični na brezu reagiraju na jabuku, celer, mrkvu…
  • Koprivnjača s otokom tkiva te osipi s crvenilom primjer su kožnih reakcija ranog tipa.
  • Otežano disanje te alergijska upala nosa i oka, s obilnom sekrecijom i svrbežom, tipične su reakcije dišnog sustava.

Reakcije kasnog i miješanog tipa

  • Probavna reakcija kasnog tipa obično je kronični proljev, uglavnom u djece. U tom slučaju, crijevo zbog alergije postaje pojačano propusno pa se gubi tekućina, proteini i krvne stanice. To onda rezultira nadutošću, slabim napretkom u tjelesnoj masi, anemijom.
  • Kožna reakcija kasnog ili miješanog tipa je atopijski dermatitis. Riječ je o pojavi suhe kože s crvenilom i promjenama koje ponekad svrbe. Može početi u bilo kojoj dobi, a većinom između drugog mjeseca i druge godine života.
  • Također i astma otporna na klasičnu terapiju može biti posljedica nutritivne alergije.

Alergije, toksične reakcije i intolerancije

Nerijetko se alergijske reakcije zamjenjuju s drugim reakcijama na hranu (toksičnim ili intolerancijom) pa, iako klinička slika može biti slična, važno ih je razlikovati.

  • Toksične reakcije su one koje uzrokuje mikrobiološki neispravna hrana, tj. pokvarene namirnice, i tada se javljaju povraćanje, proljev i povišena temperatura.
  • Reakcije intolerancije predstavljaju nemogućnost probave nekog sastojka hrane zbog nedostatka enzima ili nekog drugog razloga.

Nerijetko nastaje zbrka kada je riječ o intoleranciji i alergiji na kravlje mlijeko. Intolerancija je nepodnošenje mliječnog šećera (laktoze) zbog manjka enzima laktaze, što se javlja većinom kod odraslih, a alergija se odnosi na reakciju na protein mlijeka i javlja se pretežno kod djece. Napominjemo da alergija na gluten i celijakija nisu isto, a dijagnostički testovi usmjeravaju o čemu je riječ.

Napominjemo da alergija na gluten i celijakija nisu isto, a dijagnostički testovi usmjeravaju o čemu je riječ

Postavljanje dijagnoze

Kao i uvijek, u dijagnostici je važno povezivanje simptoma s unosom hrane (alergena), što kod reakcija koje nastupaju s odgodom nije jednostavno prepoznati. Stoga se savjetuje vođenje dnevnika prehrane, a uz to se kombiniraju i alergološki testovi. No, nijedan test nema 100-postotnu osjetljivost, tako da i u slučaju kada je test negativan, nije isključena alergija.

Nekada nam pomaže jedino eliminacija namirnice pa nakon nekog vremena opet pokušaj vraćanja u prehranu ( tzv. opterećenje namirnicom) kako bi bili sigurni. Naglašavamo da to ne smije biti proizvoljno, već preme odluci i pod kontrolom liječnika.

>>Opstipacija predstavlja vrlo neugodno, često i bolno iskustvo koje teško podnose odrasli, a posebno mališani, a često se traži rješenje i za poboljšanje apetita.<<

Terapija

U terapiji alergije na hranu najvažnija mjera je eliminacija hrane koja uzrokuje alergiju. No, ako je riječ o dojenčetu i alergiji na kravlje mlijeko, važno je djetetu dati adekvatnu zamjenu jer je mlijeko osnovna namirnica u toj dobi. U tom slučaju prehrana se treba bazirati na takozvanim specijalnim dojenačkim formulama koje preporučuje liječnik gastroenterolog (ekstenzivni hidrolozati) u kojima su proteini razgrađeni na male peptidne jedinice koje ne izazivaju alergeni učinak.

Ako je riječ o dojenčetu i alergiji na kravlje mlijeko, važno je djetetu dati adekvatnu zamjenu jer je mlijeko osnovna namirnica u toj dobi

Negativna strana ovih formula je lošiji okus, a i skupi su. Dojenačke formule koje imaju oznaku HA (hipoalergene) obično nisu dovoljno učinkovite kod razvijene alergije jer je u njima proteinski dio nedovoljno usitnjen. One se preporučuju djeci koja imaju obiteljski rizik za nastanak alergije. Sojino i kozje mlijeko te biljna mlijeka nisu dobra zamjena u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Nakon dojenačke dobi mogu se koristiti, ali treba imati na umu da je u 30 % slučajeva moguća križna reakcija na sojino i kozje mlijeko.

Ako majka doji, a postoji alergija na kravlje mlijeko, tada se i majci preporučuje izbjegavanje konzumiranja mlijeka te supstitucija kalcija. Liječnik treba odlučiti o tome kada će se dijetetu ponovo pokušati vratiti u prehranu namirnica koja je izazivala alergiju.

Možemo li prevenirati alergije?

Nema dokaza da hipoalergena prehrana u vrijeme trudnoće sprečava razvoj alergije na hranu. S druge strane, pokazalo se da dojenje ima povoljan učinak u prevenciji alergije. Djeca koja su isključivo dojena u prvih 4 – 6 mjeseci rjeđe razvijaju atopijski dermatitis i imaju manje epizoda otežanog disanja. Kad je riječ o uvođenju dohrane (nemliječnih namirnica) u jelovnik djeteta koje ima rizik za alergiju, preporučuje se uvođenje namirnica po kalendaru dohrane jednako kao i ostalima, uvijek izolirano, jednu po jednu novu namirnicu i postupno u rastućim količinama.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button