Antihipertenzivi u svakodnevici: kada, kako i zašto ih uzimati?

Povišen arterijski tlak (hipertenzija), čimbenik je rizika za niz bolesti koje značajno utječu na kvalitetu i dužinu života. Budući da oštećuje krvne žile, ostavlja trag na gotovo svim organima, a najčešće uzrokuje oštećenje srca, mozga, bubrega, oka, perifernih krvnih žila i udova.

Hipertenzija se definira se kao trajno povišenje sistoličkog tlaka (140 mmHg i više), dijastoličkog (90 mmHg i više) ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Za hipertenziju se kaže da je „tihi ubojica“ jer obično nema simptoma, pa bolest može dugo biti neprepoznata. Zato je dobro povremeno kontrolirati tlak kako bi se povišen tlak otkrio u ranoj fazi i na vrijeme započelo s liječenjem.

Prije svega, važno je voditi brigu o životnim navikama. Treba voditi računa o prehrambenim navikama, prvenstveno o smanjenju unosa soli te pridržavanju zdrave prehrane, kao i o smanjenju unosa alkohola. Preporučuje se prestanak pušenja i smanjenje stresa koliko je to moguće, a trebalo bi pripaziti i na tjelesnu masu te redovitu tjelesnu aktivnost.

ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI

Osnovno o lijekovima za sniženje krvnog tlaka

U liječenju hipertenzije koriste se primarno lijekovi koji djeluju na sniženje krvnog tlaka, odnosno antihipertenzivi, a ponekad i uz dodatak nekih drugih lijekova (npr. diuretika ili lijekova koji djeluju na srce). Tijekom liječenja je potrebno provoditi redovito mjerenje koje je važno u praćenju bolesti i učinkovitosti primijenjenih lijekova.

Lijekovi za sniženje tlaka trebaju se uzimati redovito i trajno, prema uputi i dozi koju će nam propisati liječnik.

U koje doba dana uzimati antihipertenzive?

Često se pacijenti pitaju u koje doba dana je najbolje uzimati lijek i zašto je to važno? Većina današnjih antihipertenziva uzima se samo jedanput dnevno i postižu učinak 24 sata.

Nema strogih pravila kada se moraju uzeti, no istraživanja pokazuju da uzimanje navečer, prije spavanja, daje bolje rezultate u prevenciji srčanog i moždanog udara. U uputama većine lijekova ove skupine ne navodi se vrijeme uzimanja, važno je samo da to bude redovito, svaki dan u isto vrijeme.

Liječenju hipertenzije pristupa se individualno, ovisno o popratnim bolestima i drugim lijekovima koji su pacijentu propisani, pa se pacijent mora pridržavati točne upute koju je dobio od liječnika (ako niste sigurni, provjerite s ljekarnikom kakvu je uputu propisao na receptu). Ako je propisano doziranje 2 puta dnevno, to je obično ujutro i navečer.

Uzimanje prije ili nakon jela?

Lijekovi iz skupine antihipertenziva ne ulaze u interakciju s hranom, pa je svejedno uzimaju li se natašte, uz obrok ili između obroka, osim ako to nije izričito naznačeno u uputi lijeka. Važno je da se uzimaju uvijek u isto vrijeme, cijele tablete (ne lomiti), a najbolje s čašom vode. Ne smiju se koristiti s alkoholom i sokom od grejpa (kao i većina drugih lijekova).

Što učiniti kad nam skoči tlak?

Treba se pridržavati i propisane doze. Ne preporučuje se samoinicijativno mijenjati, odnosno smanjiti ju ili povećati ovisno o tome kako se trenutačno osjećamo. Naime, na regulaciju tlaka utječu i naša emocionalna i psihička stanja, odnosno podražaj vegetativnog živčanog sustava. Taj odgovor potaknut je djelovanjem takozvanih „hormona stresa“ koji pobuđuju čitav niz fizioloških reakcija kao što su ubrzano kucanje srca i disanje, napetost mišića, širenje zjenica, povišenje šećera u krvi – i povišenje krvnog tlaka. U tim situacijama ne treba odmah uzimati za kratkotrajni porast tlaka dodatnu tabletu za tlak, već se treba pokušati smiriti te potom ponovno izmjeriti tlak.

Pomoći će i relaksacija mišića te povećanja dotoka kisika u tijelo, što ćete postići jednostavnom tehnikom dubokog dijafragmalnog (trbušnog) disanja. Vježbu disanja možemo raditi pet minuta, a dobro ju je ponoviti tri puta na dan kada se osjećamo anksiozno. Preporučuje se i uzeti neko sredstvo za smirenje, pričekati neko vrijeme (sat ili dva) te onda izmjeriti krvni tlak. Ako je i dalje jako visok, treba potražiti liječničku pomoć, a ako su, uz visoke vrijednosti tlaka, prisutni i simptomi poput vrtoglavice, zamagljenog vida, bolova u prsima, kratkog daha ili glavobolje, potrebna je hitna medicinska intervencija.

Antihipertenzivi ne liječe glavobolju

Jedna od češćih grešaka je dodatno uzimanje većih doza antihipertenziva u slučaju glavobolje. Kod glavobolje, kao i svake druge boli, zbog straha i stresa dolazi do pojačanog otpuštanja snažnih vazokonstriktora koji izazivaju stiskanje krvnih žila te na taj način dolazi do porasta krvnog tlaka.

No, ova vrsta lijekova ne djeluje na glavobolju, umjesto toga treba uzeti analgetik i anksiolitik, a ne dodatnu dozu lijeka za sniženje tlaka. Prestankom glavobolje doći će i do smanjenja ili normalizacije krvnog tlaka, a s dodatnom dozom antihipertenziva osjećali bi se loše zbog prevelikog sniženja krvnog tlaka.

Kombinacije antihipertenziva

Po današnjim smjernicama za liječenje povišenog krvnog tlaka, često se koristi i kombinirana terapija s dva lijeka (ponekad i više). Sve je veći broj dostupnih lijekova koji sadrže kombinaciju dvaju antihipertenziva u fiksnoj dozi (u jednoj tableti).

Time se smanjuje broj tableta koje bolesnik treba popiti, čime se povećava suradljivost i ustrajnost pacijenta da će redovito i trajno uzimati terapiju. Ako nemate kombinirani lijek nego dva lijeka, uzimajte onako kako vam je odredio liječnik.

Na što paziti kad se uzima više lijekova?

Osobe koje imaju povišeni krvni tlak često, uz antihipertenzivnu terapiju, trebaju koristiti i druge lijekove (npr. protiv masnoća, antidijabetičke lijekove ili inzulin, lijekove protiv bolova….).

U slučaju višestruke terapije s raznim vrstama lijekova, važno je da svaki propisani lijek uzimajte točno prema uputi koju dobijete od liječnika. Ako trebate uzeti više vrsta lijekova u isto doba dana, treba napraviti pauzu (nekoliko minuta), a ne uzeti sve odjednom. Treba obratiti pažnju i na OTC lijekove koje uzimate uz propisanu terapiju na recept; primjerice, često upotrebljavane lijekove protiv bolova (NSAR, odnosno nesteroidni antireumatici poput ibuprofena i drugih) nije dobro uzimati s antihipertenzivima. Lijek izbora je paracetamol.

Što treba znati o oscilacijama krvnog tlaka

Krvni tlak je kod svih osoba podložan dnevnim varijacijama zbog unutarnjih, ali i vanjskih čimbenika te ćemo gotovo svaki put izmjeriti nešto drukčije vrijednosti. Prečesto mjerenje krvnog tlaka se ne preporučuje, kao ni samoinicijativno mijenjanje doze lijeka u ovisnosti o izmjerenim vrijednostima. Dovoljno je u početku terapije mjeriti krvni tlak dva do tri puta dnevno, a potom, ako je tlak dobro reguliran, jednom do dva puta tjedno, ponekad ujutro ili popodne.

Neke osobe boluju od takozvane oscilatorne hipertenzije, tj. imaju sklonost povišenom krvnom tlaku samo u određenom dijelu dana. U tom će se slučaju, na temelju zapisa cjelodnevnog mjerača tlaka (holter tlaka), prilagoditi terapija po preporuci liječnika.

Ljeto i antihipertenzivi

U vrijeme ljetnih vrućina krvni tlak se snižava uslijed širenja krvnih žila, pa učinak lijekova za snižavanje krvnog tlaka može biti pojačan, a to posljedično može uzrokovati vrtoglavicu i slabost.

Nemojte samoinicijativno smanjivati dozu. Bolje je ne izlagati se velikim vrućinama i suncu, što se preporučuje i zdravim osobama. Eventualno, ako putujete u destinacije s visokim temperaturama, trebalo bi se konzultirati s liječnikom o prilagodbi doze lijekova.

A što je s niskim tlakom?

O povišenom krvnom tlaku, njegovim rizicima za zdravlje te o liječenju mnogo se govori, no niski krvni tlak (hipotenzija), iako se smatra neopasnim, može imati neugodne simptome. Ako pak traje dugo i ne liječi se, niski krvni tlak također može postati opasan.

Granične vrijednosti za arterijsku hipotenziju nisu tako jasno definirane kao kod arterijske hipertenzije; uglavnom se smatra da su to vrijednosti sistoličkog (tzv. gornjeg tlaka) niže od 90 mmHg te dijastoličkog (donjeg) tlaka niže od 60 mmHg kod odraslih osoba.

Obiteljsko zdravlje

Trojac kojeg morate kontrolirati: znate li vaše vrijednosti šećera, masnoća i tlaka?

Zbog slabije prokrvljenosti mozga javljaju se neugodni simptomi:

• zamagljen vid,
• konfuznost i otežana koncentracija,
• vrtoglavica,
• nesvjestica,
• mučnina ili povraćanje,
• opća slabost,
• slab i ubrzan puls,
• brzo i plitko disanje te
• obilno znojenje.

U slučaju naglog pada tlaka, za što brži oporavak je najbolje odmah pojesti malu količinu neke slane hrane (npr. neki tvrdi sir, pršut, slanu grickalicu ili kreker ili čak rastopiti žličicu soli u vodi). Ne treba raditi nagle pokrete, već se umiriti (sjesti prekriženih nogu ili leći s podignutim nogama) te popiti veću količinu vode. Kako bi krv lakše cirkulirala, preporučuje se pumpanje šakama, rukama podignutim iznad glave.

U slučaju ekstremno niskog tlaka može doći do opasnog stanja šoka (brzo i plitko disanje, mokra i ljepljiva koža, zbunjenost, dezorijentiranost, brzi otkucaji i slab puls) koje zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju.

PODIJELI