Kosti i zglobovi - 28. ožujka 2018.
AUTOR ČLANKA - doc. dr. sc. Miroslav Mayer

Bolest današnjice: pretjerivanje u jelu i piću siguran je put do gihta!

Giht je bolest čija učestalost raste u razvijenim zemljama, a osnovni se uzrok nalazi na našim trpezama. Disciplina i dobra suradnja s liječnikom ključ su uspješnog liječenja

giht

Giht je jedna od najčešćih vrsta upalnih bolesti zglobova. Kao bolest opisivan je još u starim civilizacijama jer je iznimno bolan, a od njega su bolovali imućniji ljudi koji su se raskošnije hranili. Razvojem civilizacije i dostupnošću veće količine hrane, giht postaje sve učestaliji.

Očekivano, najprisutniji je u zemljama zapadne civilizacije, a metaboličke bolesti povezane s prekomjernom težinom i prejedanjem zahvaćaju gotovo polovicu populacije. Osim neumjerene konzumacije hrane, drugi najvažniji čimbenik u nastanku gihta je pretjerano uživanje u alkoholu. I brojne bolesti mogu dovesti do povećane razine urične (mokraćne) kiseline u krvi poput, primjerice, kronične bubrežne bolesti.  

>> Moglo bi vas još zanimati: kad se u razgovoru spomene reuma, najčešće se misli na osteoartritis zglobova. Njegovu nastanku, osim životne dobi, pridonosi i nezdrav način života. Kliknite i saznajte više o artrozama <<

Genetski potpis

Kao i kod svih bolesti, važnu ulogu ima i genetsko nasljeđe, ali i populacija koja dodatno utječe na pojavnost i težinu bolesti. Sama upala kod gihta obilježena je odlaganjem kristalića urične kiseline (urata) u zglobu, zglobnim ovojnicama i okolnom tkivu, a nerijetko i na drugim mjestima u mekim tkivima. Takve nakupine kristalića nazivamo tofi. 

Urična kiselina je, kao i kolesterol, važan čimbenik rizika za aterosklerotske bolesti srca i krvnih žila te se povezuje sa znatno povećanim rizikom opće smrtnosti i srčanožilnih uzroka smrti. Obolijevanje od gihta taj rizik dodatno uvećava pa treba biti svjestan činjenice da se ispravnim liječenjem povećane koncentracije urične kiseline u krvi i gihta smanjuje i rizik smrti. Giht se najčešće očituje kao upala jednog zgloba (monoartritis), najčešće nožnog palca. Kod onih koji imaju manje sreće, bolest zahvaća nekoliko ili pak mnogo zglobova. 

Nagli početak

Upala nastaje naglo i očituje se iznenadnim bolom, otokom zahvaćenog zgloba i okolnih mekih tkiva,  ukočenošću zgloba, a čak je i koža ponad zgloba iznimno bolna na dodir. Od siline upale područje oko zgloba je toplo, a vidi se i crvenilo kože. Ponekad je upala toliko jaka da se sumnja na bakterijsku upalu kože. Upala zgloba kod gihta ponekad i sama jenjava za nekoliko tjedana, no može potrajati dulje, ali i postati kronična.

Giht se najčešće očituje kao upala jednog zgloba (monoartritis), najčešće nožnog palca. Kod onih koji imaju manje sreće, bolest zahvaća nekoliko ili pak mnogo zglobova

U postavljanju dijagnoze liječnik će se osloniti već i na samu kliničku prezentaciju, posebno ako je zahvaćen samo palčani zglob. Od pomoći mogu biti i čimbenici rizika koje je lako utvrditi, potom laboratorijski nalazi koji pokazuju znakove upale i obično povišenu vrijednost urata u serumu. Od koristi je i nalaz ultrazvuka zglobova na kojem se mogu vidjeti odloženi urati na hrskavici zglobova ili ponekad tipične tofe u okolnom tkivu. Ako je zahvaćen bilo koji drugi zglob osim palca, najčešće se treba isključiti septički (bakterijski) artritis, zbog čega se uzima uzorak zglobne tekućine i šalje na mikrobiološku analizu, a pod mikroskopom se otkrivaju i karakteriziraju kristalići u zglobnoj tekućini.

Liječenje gihta

U liječenju gihta se u akutnim napadajima najčešće koriste pune doze nesteroidnih protuupalnih lijekova, a dugu tradiciju u liječenju ima i kolhicin, derivat jesenskog šafrana. U pojedinim se situacijama primjenjuju i glukokortikoidi (poznati kao steroidi) i neki drugi protuupalni lijekovi.  Suštinsko se i dugoročno liječenje provodi dijetalnim mjerama i lijekovima za smanjenje urata u krvi koji se propisuju čim se akutni napadaj gihta počne smirivati. Među njima je najpoznatiji alopurinol, a kod bolesnika s oštećenom bubrežnom funkcijom ili transplantiranim bubregom liječnik će ponekad propisati febuksostat.

Jako je važno razumjeti da se lijekovi za snižavanje urata moraju uzimati dugoročno, što se, naravno, odnosi i na odgovarajuće dijetalne mjere. Ako se razina urične kiseline održava unutar ciljnih vrijednosti, dolazi i do otapanja i nestanka većine tofa tijekom dvije godine liječenja. Kada se počnu uzimati lijekovi za snižavanje urične kiseline, u prvih pola godine mogu se učestalije javljati napadaji gihta pa se zbog njihova sprečavanja propisuju i nesteroidni protuupalni lijekovi ili kolhicin. Liječenje počinje liječnik obiteljske medicine koji može skrbiti za bolesnike s jednostavnim oblicima bolesti, a ponekad je potrebna konzultacija i skrb reumatologa, osobito ako dijagnoza nije jasna ili kad je liječenje složeno zbog obilježja gihta ili pridruženih bolesti.

>> Jeste li znali? Sok iz stabla tamjana stoljećima se upotrebljava u indijskoj medicini za ublažavanje bolova i upala u području zglobova, a njegova mješavina s vražjom kandžom izvrsna je pomoć kod gihta. Klikom na link doznajte više <<

Dijeta je imperativ

Da bi liječenje bilo uspješno, iznimno je važno odgovarajućom dijetom i ponašanjem pomoći lijekovima da obave svoj posao. Ponekad se zadovoljavajuće niske koncentracije urične kiseline postignu i dijetom za smanjivanje urične kiseline, održavanjem tjelesne težine, sustezanjem od konzumacije alkoholnih pića i smanjenjem tjelesne težine. Bitna je dobra suradnja s liječnikom.

Dijeta za smanjenje urične kiseline sastoji se u isključivanju i smanjenju namirnica bogatih purinom. Obično se savjetuje smanjenje unosa alkoholnih napitaka, osobito piva, plave ribe, kavijara, kvasca, iznutrica, peradi, divljači, grahorica (npr. grah, grašak, soja), mesnih prerađevina (šunke, paštete, sušeno meso, kobasice, pršut, salame, mesne konzerve…), mesnih juha, umaka, gljiva, špinata, šparoga, cvjetače… Iako kod većine pacijenata dijeta neće biti dovoljna za postizanje ciljnih vrijednosti urata, ona može bitno prorijediti napadaje gihta i utjecati na smanjenje potrebne doze lijekova. Važan je dostatan unos tekućine.

Ako se giht dobro liječi i ako se postignu i održavaju ciljne vrijednosti urične kiseline, bolest se uspješno liječi, a komplikacije, poput srčanožilnih bolesti, ateroskleroze ili, primjerice, bubrežnih kamenaca, neće se ni razviti.

>> Želite saznati više? Kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama