Gripa i prehlada - 12. listopada 2017.
AUTOR ČLANKA - Dr. sc. Darija Vranešić Bender

Smanjite učestalost prehlada uzimanjem dobrih bakterija

Probiotici su nedvojbeno korisni za zdravlje cjelokupnog organizma, no njihova primjena u preventivne svrhe posebno može biti korisna u sprečavanju nastanka raznih zdravstvenih tegoba

Probiotike se može uzimati i preventivno

Preventivna primjena probiotika posebno dolazi do izražaja na putovanju jer smanjuje rizik nastanka „putničkog proljeva”, a također može, zbog utjecaja na imunosni sustav, smanjiti rizik nastanka raznih infekcija koje vrebaju na putovanjima. Djeci se primjena probiotika može preporučiti u svrhu prevencije respiratornih infekcija.

Gastrointestinalni sustav predstavlja najvažniju granicu između naših unutrašnjih organa i izvanjskog svijeta. Probavni sustav svojevrsna je „unutarnja koža”, ali je njegova površina 150 puta veća od površine kože. Također, sadrži najveći broj stanica imunosnog sustava – čak 60 %.

Centar imuniteta u crijevima

Najveći dio imunosnog sustava lokaliziran je u gastrointestinalnom sustavu, a to je sasvim logično uzmemo li u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama. Kao slikovit primjer može poslužiti činjenica da prosječna osoba tijekom života unese više od 25 tona hrane.

Za postizanje i održavanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je odgovarajući unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani

Hrana koju jedemo u interakciji je s našim probavnim sustavom, a time utječe i na funkciju imunosnog sustava. U našim crijevima živi oko milijun bakterija. Bakterije koje obitavaju u crijevima ugrubo možemo podijeliti na one dobre ili korisne i loše ili patogene. Ove dvije skupine bakterija u stalnoj su „međuigri”, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu te utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore ima važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunosnog sustava.

Za postizanje i održavanje povoljne ravnoteže intestinalne mikroflore važan je odgovarajući unos korisnih bakterija ili probiotika putem hrane i dodataka prehrani.

Profil bakterija kao otisak prsta

Danas znamo da svatko od nas u sebi nosi drugačiji profil bakterija i taj sastav promatra se kao „otisak prsta” svakog od nas. Također, poznato je da osobe koje žive u ruralnim krajevima u svojim crijevima nose veću količinu i veći broj različitih vrsta bakterija nego osobe koje žive u gradovima.

Zanimljiv je podatak prema kojemu je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta niži nego što je bio u kameno doba. Takva je evolucijska promjena za čovjeka velik nedostatak, s obzirom na to da bakterije dokazano igraju važnu ulogu u održavanju dobroga zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunosnog sustava, prevenciju kolonizacije patogenih mikroorganizama te stvaranje hrane za stanice koje oblažu crijevo.

Stoga je preporuka za cijelu obitelj da treba uživati u proizvodima poput obogaćenih mliječnih pripravaka, jogurta, kefira, kiselog kupusa i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom pomoću korisnih bakterija. Ako nemate naviku konzumirati fermentirane proizvode, prehranu obogatite dodacima prehrani koji sadrže probiotike. Suživot s bakterijama tako učinite ugodnim i korisnim.

(Ne)ravnoteža mikrobiote

Zaštitna mikrobiota (normalna, odnosno fiziološka mikroflora) najčešće je promijenjena kad se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata, što karakterizira takozvanu zapadnjačku prehranu. Poznato je i da promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti, pa čak i debljine.

Djeci se primjena probiotika može preporučiti u svrhu prevencije respiratornih infekcija, posebice tijekom hladnijeg doba godine

Primjena probiotika u preventivne svrhe posebno dolazi do izražaja na putovanju jer smanjuje rizik nastanka „putničkog proljeva”, a također može, zbog utjecaja na imunosni sustav, smanjiti rizik nastanka raznih infekcija koje vrebaju na putovanjima. Djeci se primjena probiotika može preporučiti u svrhu prevencije respiratornih infekcija, posebice tijekom hladnijeg doba godine, a posebno je dobro poznata uloga probiotika u prevenciji proljeva izazvanog terapijom antibioticima – i u djece i u odraslih.

Blagodati probiotika za zdravlje

Nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se rezultati istraživanja dobiveni s određenim sojem ne mogu primjenjivati na neke druge, neistražene sojeve. Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura prihvaćena je u znanstvenoj zajednici. Drugim riječima, prilikom uzimanja određenog soja možemo znati njegovo „ime i prezime” i provjeriti koliko je znanstvenih studija provedeno u svrhu provjere učinkovitosti i neškodljivosti.

  • Ublažavanje kolika – Primjena probiotika Lactobacillus reuteri Protectis u prvim tjednima života pospješuje rast dobrih bakterija u probavnom sustavu dojenčeta. Kliničke su studije pokazale da te probiotičke kapi znatno skraćuju dnevno trajanje plača dojenčadi s kolikama. Taj se učinak pripisuje poboljšanju ravnoteže crijevne mikroflore.
  • Terapija pretilosti – Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih ispitanika pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikrobiote. Stoga je izvjesno da crijevna mikrobiota može biti potencijalna meta za prehrambene i farmakološke manipulacije u terapiji pretilosti, ali je potrebno još dokaza o konkretnom djelovanju probiotika.
  • Smanjenje rizika prijevremenog porođaja – Bakterijska vaginoza, stanje kod kojeg je smanjen broj laktobacila u vaginalnoj mikroflori, jedan je od čimbenika rizika koji se razmatra kao potencijalni uzročnik prijevremenog porođaja. Redovito preventivno uzimanje probiotika pokazalo se učinkovitim pri smanjenju rizika nastanka bakterijske vaginoze i održanju normalne vaginalne flore u kojoj prevladavaju laktobacili. Laktobacili, također, mogu igrati ulogu u prevenciji vaginalne kolonizacije streptokokima skupine B, mikroorganizmima koji mogu izazvati zdravstvene smetnje u novorođenčadi. Kod bakterijske vaginoze posebno su se učinkovitima pokazali probiotički sojevi Lactobacillus rhamnosus GR-1 i Lactobacillus reuteri RC-14.
  • Bolja funkcija mozga – Istraživanje objavljeno u časopisu Gastroenterology 2013. godine promatralo je utjecaj probiotičkih bakterija unesenih u probavni sustav na funkcije mozga u žena. Ispitanicama se provjeravala kognitivna funkcija te reakcije na stres pomoću funkcionalne magnetne rezonance (fMRI) prije te nakon završetka studije. Uočeno je da su ispitanice koje su uzimale probiotičke kulture imale smanjenu aktivnost u pojedinim dijelovima mozga, što je smanjilo doživljaj stresa u njihovu organizmu. Rezultati sugeriraju da dobro zdravlje probavnog sustava, zahvaljujući djelovanju probiotika, može smanjiti stres te negativne osjećaje u osobe. Smatraju da je potencijalno objašnjenje da probavni sustav šalje signale u mozak potičući njegov rad, poboljšavajući kognitivne funkcije u normalnim uvjetima te smanjujući doživljaj stresnih situacija. Autori studije ističu kako su rad mozga i probavni sustav povezani te međusobno djeluju jedan na drugog, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se ustanovio točan mehanizam tog djelovanja.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama