Dječje zdravlje - 02. listopada 2018.
AUTOR ČLANKA - Doc. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med., spec. pedijatar

Mononukleoza: Na vrijeme prepoznajte simptome i način liječenja

Dok kod male djece bolest nerijetko prolazi nezamijećeno, kod adolescenata i odraslih osoba mononukleoza se najčešće očituje sa svim simptomima

mononukleoza, pedijatar

Prijevremeno opterećivanje velikim tjelesnim naporima (sportaši) nakon ozdravljenja može uzrokovati kroničan oblik ove bolesti u kojem virus trajno ostaje aktivan i uzrokuje bolest

Infekciozna mononukleoza virusna je bolest koja zahvaća cijeli organizam, no simptomi su najizraženiji vezano uz imunosni sustav: povećanje limfnih čvorova, vrućica, upala krajnika, povećanje jetre i slezene. Upravo zbog toga su bolest nazivali „žljezdanom groznicom“, a zbog najčešćeg prijenosa slinom nosi naziv i “bolest poljupca”. Uzrokovana je Epstein-Barr virusom (EBV, humani herpesvirus tip 4), no vrlo sličnu kliničku sliku uzrokuje citomegalovirus koji se nalazi u oko 10% slučajeva.

S obzirom na to da dolazi do znatnog povećanja slezene, postoji opasnost od životno opasne komplikacije – njezina pucanja pa se preporučuje poduzeti odgovarajuće mjere prevencije udaraca ili jačeg pritiska u predjelu trbuha

Kod djece bolest nerijetko prolazi nezamijećeno zbog blagih simptoma, no kod adolescenata i odraslih klinička se slika razvija u punom intenzitetu – javljaju se vrućica i upala ždrijela, povećavaju se limfni čvorovi, jetra i slezena (što može prouzročiti bolove u trbuhu) te nastaju opća slabost, umor, glavobolja i gubitak teka.

Čuvajte slezenu

EBV se prenosi slinom – ljubljenjem, kontaktom s predmetima koji su natopljeni slinom (igračke, dude i slično). Nakon bolesti virus se izlučuje slinom i do 18 mjeseci, a kasnije povremeno, vjerojatno u situacijama kad oslabi imunosni sustav zbog drugih razloga. Naime, EBV ostaje trajno u organizmu i ako je imunosni sustav zdrav, više ne uzrokuje smetnje. Oboljeli od AIDS-a te osobe koje primaju lijekove za slabljenje imunosti (npr. osobe nakon transplantacije organa ili zbog autoimunih bolesti) puno češće izlučuju virus. Dugoročno, sumnja se da EBV u određenim okolnostima može pogodovati nastanku karcinoma ždrijela ili malignoma limfnih čvorova. Inkubacija (razdoblje od ulaska virusa u organizam do pojave prvih znakova bolesti) traje između 30 i 50 dana. U akutnoj fazi više od 90% oboljelih ima povišene jetrene enzime (upala jetre). Vrlo rijetko je upala jako izražena i s trajnim posljedicama. S obzirom na to da dolazi do znatnog povećanja slezene, postoji opasnost od životno opasne komplikacije – njezina pucanja pa se preporučuje poduzeti odgovarajuće mjere prevencije udaraca ili jačeg pritiska u predjelu trbuha.

>>Proljevi uzrokovani rotavirusom česti su kod male djece, posebice ljeti. Važno je reagirati već na prve znakove crijevne viroze.<<

Simptomatsko liječenje

Nerijetko infekciozna mononukleoza počinje upalom ždrijela i stvaranjem gnojnih naslaga na krajnicima, katkad i s osipom na nepcu, pa se često propisuju penicilinski antibiotici zbog sumnje na gnojnu anginu (izazvanu bakterijama). No oni neće izliječiti upalu, a mogu prouzročiti grubi mrljasti osip po licu i cijelom tijelu. Virus može izazvati upalu mozga i moždanih ovojnica te srčanog mišića. Katkad može prouzročiti autoimunu reakciju na krvne stanice (razvija se manjak eritrocita, trombocita, ali i leukocita – neutrofila). Posljedice tih komplikacija mogu biti vrlo teške, no srećom su vrlo rijetke. U najranijoj dječjoj dobi istodobna infekcija uzročnikom vodenih kozica i infekciozne mononukleoze često uzrokuje komplikacije i teške oblike bolesti, no do potpunog ozdravljenja dolazi u 99% slučajeva.

Kada bolest uzrokuje citomegalovirus, simptomi se razvijaju postupnije, a upala ždrijela i otok limfnih čvorova su manje izraženi. Tek određivanjem specifičnih antitijela može se sa sigurnošću odrediti uzročnik. Ako nema komplikacija, liječenje je simptomatsko – mirovanje, snižavanje temperature i prehrana koja će osigurati dostatan unos tekućine i kalorija bez “opterećivanja” jetre. Stoga se u prehrani preporučuje smanjen unos masnoća, a veći udio voća, sokova i ugljikohidrata. Kao i kod drugih virusnih bolesti, ne preporučuje se primjena acetilsalicilne kiseline za snižavanje temperature zbog opasnosti od komplikacija i dodatnog oštećenja jetre, ali i bubrega te mozga. Paracetamol i ibuprofen se mogu koristiti.

Mononukleoza zahtjeva dugotrajni oporavak

Kad simptomi nestanu, a nalazi se normaliziraju, govorimo o ozdravljenju (najranije nakon desetak dana, a može potrajati i nekoliko tjedana). Određivanjem antitijela se također može vidjeti kada je virus prevladan. Ipak, potrebno je osigurati još neko vrijeme za oporavak – izbjegavanje većih tjelesnih napora te pretjerivanje u prehrani i piću. Ako su znaci bolesti bili izraženiji, umor i manjak kondicije mogu potrajati još tjednima i mjesecima. Prijevremeno opterećivanje velikim tjelesnim naporima (sportaši) može prouzročiti kroničan oblik ove bolesti u kojem virus trajno ostaje aktivan i uzrokuje bolest.

Tek iznimno, ako otok limfnog tkiva i krajnika otežava disanje, primjenjuju se kortikosteroidi. Kortikosteroidi se rijetko primjenjuju i u slučaju pojave autoimune reakcije na krvnim stanicama (anemija, trombocitopenija, neutropenija). Iako EBV pripada skupini herpesvirusa, aciklovir (lijek koji sprečava razmnožavanje herpesvirusa 1 i 2 te Varicella zoster virusa) nije se pokazao učinkovitim u liječenju infekciozne mononukleoze, nego smanjuje samo izlučivanje virusa slinom.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama