Zdravlje
Ljepota
Nutricionizam
Lifestyle
ADIVA
Program vjernostiMali genijalci ili nadobudni roditelji?
Pretrpani dječji rasporedi od malih nogu, učenje jezika, matematike, sportovi… Roditeljske ambicije su ponekad u neskladu sa željama i mogućnostima djeteta te prijeti opasnost prekomjernog opterećenja, izazivanja stresa i lošeg osjećanja u djeteta
Zdravo odrastanje te optimalni rast i razvoj djece su uvjetovani s jedne strane nasljeđem, odnosno biološkim potencijalom, a s druge strane ranim doživljajima i iskustvima s kojima se dijete susreće. Poticajno roditeljstvo, odgoj i obrazovanje omogućavaju ostvarenje sveukupnog biološkog potencijala i najvišu moguću razinu cjelokupnog zdravlja – tjelesnog, duševnog, socijalnog i edukacijskog.
Roditeljstvo na kušnji: Klopke u koje padaju suvremene majke i očevi
ZDRAVSTVENI PORTAL ADIVA LJEKARNI
Kao i u svemu drugom u životu, važni su ravnoteža i umjerenost. Roditeljske ambicije su ponekad u neskladu sa željama i mogućnostima djeteta te prijeti opasnost prekomjernog opterećenja, izazivanja stresa i lošeg osjećanja u djeteta. Dijete pak prihvaća roditeljske projekcije i ambicije dok još nije samo svjesno što želi, voli ili može. Ako postoji značajniji nesklad između ambicija i mogućnosti, nisu stvoreni uvjeti za optimalni rast i razvoj.
Napor i za djecu i za roditelje
U želji da njihovo dijete bude savršeno i najbolje, roditelji ga često izlažu brojnim aktivnostima izvan redovitog programa odgoja i obrazovanja u vrtiću/školi. Treba imati na umu da dijete provodi puno vremena u vrtiću/školi i da mu treba osigurati vrijeme za odmor, igru i razbibrigu. To su važni elementi u odrastanju. Više izvannastavnih aktivnosti (npr. strani jezik, glazbena škola i sport) donose dodatno opterećenje, naročito ako ih dijete prihvaća više kao obavezu a manje kao užitak.
Organizacija prijevoza i sačekivanja djeteta donosi dodatne napore i za roditelje. Umor i manjak vremena za opuštenu i sadržajnu interakciju s djetetom, također utječu na formiranje ličnosti djeteta, na stvaranje stavova o tome što je dobro, a što nije, što se smije i što se ne smije, što je moralno, a što nemoralno, etično i neetično. U tom procesu dijete uči o sebi, o svojim prednostima i nedostatcima, kako cijeniti sebe i vlastiti prostor, ali i kako cijeniti i poštivati drugu osobu. Ono uči razmišljati o vlastitim osjećajima ali i osjećajima drugoga. Velika većina ove zadaće je na roditeljima, dok su utjecaji osoba iz škole i izvannastavnih aktivnosti manja.
Uskladite ciljeve s mogućnostima
Važno je upoznati vlastito dijete, njegovu osobnost, sklonosti i želje te u primjerenom opsegu pružiti sve što je realno moguće i u skladu s djetetovim osobinama, imajući na umu značaj umjerenosti; dakle, niti premalo, niti previše.
Neka se djeca značajno razlikuju po svojim potencijalima – za onu koja imaju ispodprosječni potencijal i mogućnosti nije dobro postavljati prezahtjevne ciljeve. U tom slučaju je izgledniji neuspjeh koji postaje izvorom frustracije za dijete, ali i za roditelja.
S druge strane, djeca s iznadprosječnim potencijalom (nadarena djeca) mogu i traže puno više roditeljskog zalaganja. Načelno i tu djecu treba osluškivati te omogućavati sve sadržaje koji ih zanimaju. Neuspješni su se pokazali modeli rada s nadarenom djecom koji su ih usmjeravali samo u jednom području (npr. informatika, sport i sl.). Ne smije se zaboraviti da i nadarena djeca imaju potrebu za igrom, odmorom i sadržajnom komunikacijom s roditeljima kako bi odrasli u doista cjelovite i bogate osobe i kako bi ostvarili maksimum biološkog potencijala kojeg su naslijedili od roditelja.