Pustinja u Hrvatskoj: saharski pijesak i njegov utjecaj na zdravlje

Posljednjih dana mediji su izvještavali o saharskoj prašini, odnosno saharskom pijesku koji nam je stigao u Hrvatsku, a društvenim mrežama širile su se fotografije mutnih krajobraza.

Ta pojava nije neuobičajena i događa se po nekoliko puta godišnje, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim dijelovima svijeta.

Sitne čestice koje daleko putuju

Kao što se objašnjava na stranici Vrijeme i radar, pustinjska prašina se sastoji pretežno od sitnih čestica. One su tako lagane da ih vjetrovi brzo uskovitlaju te prenose u srednju i višu troposferu; mogu dostići visinu od pet do 10 kilometara u atmosferi.

Čestice se miješaju sa zrakom i putuju na velike udaljenosti u Zemljinoj atmosferi kao aerosoli. Ako nema vjetra, mogu lebdjeti nad sjevernom Afrikom i do šest mjeseci. Sitni pijesak u zraku ponekad može ozbiljno ograničiti vidljivost. Zbog međudjelovanja čestica prašine, oblaka te drugih aerosola u visinskom zraku, nebo postaje narančasto do crveno. Ova boja može izazvati spektakularne izlaske i zalaske sunca.

Zagađenje zraka

No osim što saharski pijesak može zadati glavobolje svima koji su nedavno oprali stakla, a potom ostali neugodno iznenađeni tragovima takozvane „prljave kiše“ iz takvog oblaka, mnogi su raspravljali o mogućnosti štetnog utjecaja saharske prašine na zdravlje, pa smo tako svjedočili i dramatičnim naslovima. 

Iako nema govora o „strašnoj opasnosti“, činjenica je da saharski pijesak, kao i bilo koje drugo onečišćenje zraka, nosi stanovite rizike po zdravlje. O njima izvještava i američka agencija CDC (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti); naime, saharski pijesak redovito stiže i do Sjedinjenih Američkih Država, a obično je vrhunac te „sezone“ od kraja lipnja do početka kolovoza. Ondje uglavnom pogađa Puerto Rico, Djevičanske otoke i južne kontinentalne države, uključujući Floridu i Teksas.

Rizične skupine

Saharska prašina može biti štetna za vaše zdravlje, napominje CDC. Sitne čestice se mogu udahnuti te ući u pluća i krvotok, potencijalno izazivajući napadaje kod ljudi koji boluju od astme te pogoršavajući druga respiratorna stanja.

Saharska prašina može utjecati na svakoga, ali kao i svako drugo onečišćenje česticama, nekima će smetati više nego drugima. Tegobe zbog izlaganja saharskom pijesku vjerojatnije će imati:

• mala djeca i bebe,
• starije osobe,
• osobe s podležećim bolestima pluća,
• osobe s kroničnim bolestima srca i krvnih žila.

Ako imate astmu, saharska prašina može pogoršati vaše simptome, stoga treba voditi računa o danima kada su razine zagađenja visoke.

Veće čestice saharske prašine mogu iritirati kožu i oči, a manje se mogu udahnuti te uzrokovati respiratorne poremećaje i kardiovaskularne probleme.

Saharski je pijesak, prema iskustvu iz SAD-a, povezan s povećanim brojem posjeta hitnoj službi zbog:

• astme,
• kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i
• infekcija dišnog sustava.

Mjere prevencije

Kako biste zaštitili sebe i svoju obitelj od utjecaja saharskog pijeska na zdravlje, najvažnije je pratiti indeks kvalitete zraka.

Na web stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) prikazuju se mjerenja kvalitete zraka u protekla 24 sata s mjernih postaja Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, a za koju je odgovoran DHMZ. Mjerenja kvalitete zraka iz Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka prikazuju se i na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Kada su razine raznih lebdećih čestica, pa tako i saharske prašine visoke, poduzmite jednostavne preventivne mjere kako biste smanjili mogućnost njihova udisanja:

• razmislite o provođenju više vremena u zatvorenom prostoru i
• odaberite lakše aktivnosti na otvorenom (primjerice, hodajte umjesto da trčite) kako ne biste duboko disali.

Korišteni izvori: Vrijeme i radar, CDC, Državni hidrometeorološki zavod