Dijabetes - 04. lipnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Sanja Jelušić

Slatko bez šećera: Recept za browniese koji će vas oduševiti

Potrošnja šećera višestruko je porasla u prošlom stoljeću, a posljedice njegove pretjerane konzumacije dobro su poznate pa i ne čudi sve veća popularnost zaslađivača

brownies bez šećera

U novije vrijeme sve veći broj istraživanja usmjeren je na utjecaj velike konzumacije šećera na zdravlje ljudi, pa mnogi počinju sve više konzumirati zamjene za šećer te prirodne i umjetne zaslađivače.

Zaslađivače, prema definiciji, klasificiramo kao prehrambene aditive koje dodajemo hrani kako bismo nadopunili ili stvorili slatki okus. Općenito, relativna slatkoća sladila mjeri se s obzirom na saharozu koja se smatra zlatnim standardom. Zamjene za šećer razvrstavaju se na umjetne, prirodne i nove zaslađivače te na šećerne alkohole.

Kad je riječ o sladilima, najvažnije je pridržavati se preporuka i koristiti ih u dopuštenim dnevnim dozama

Umjetni zaslađivači

Umjetni zaslađivači koriste se u industrijskoj proizvodnji te kućanstvima. Popularni su jer gotovo nemaju kalorije, a nekoliko su puta slađi od šećera te su, naravno, omiljeni među osobama koje žele smanjiti tjelesnu težinu. Mogu biti korisni i dijabetičarima jer ne povisuju glukozu u krvi. Najpoznatiji iz te kategorije su saharin, ciklamat (E952), aspartam (E951), acesulfam (E 950) i sukraloza (E952).

Kad je riječ o sladilima, najvažnije je pridržavati se preporuka i koristiti ih u dopuštenim dnevnim dozama. Najviše negativnih pritužbi bilo je na prehrambeni aditiv aspartam o kojem je provedeno najviše studija vezanih uz količine i učinke na zdravlje. Nakon dugotrajnog istraživanja, EFSA (European Food Safety Authority) donio je zaključak da je aspartam siguran za korištenje ako ga se unosi 40 mg/kg tjelesne mase na dan. Zato treba naglasiti da su zaslađivači sigurni ako se koriste u preporučenim količinama. Proizvodi koji mogu sadržavati aspartam su bezalkoholna gazirana pića, deserti, sladoled, džemovi, voćni jogurti, žvakaće gume, keksi i mnogi drugi.

>>Odlučite li izraditi domaći sladoled, moramo vas upozoriti – mogli biste brzo i lako zaboraviti one kupovne.<<

Prirodni zaslađivači

U ovu skupinu spadaju agavin i javorov sirup, kokosov šećer, ječmeni slad… Trenutačno je najpopularniji kokosov šećer jer okusom najviše podsjeća na bijeli konzumni šećer. Ima iznimno nizak glikemijski indeks pa je pogodan i za dijabetičare, a zato što sadrži inulin odličan je i za osobe koje imaju problema s probavom. Inulin spada u topiva vlakna pa povoljno djeluje na stvaranje “dobrih bakterija” u crijevima i imunosni sustav.

Šećerni alkoholi

Polioli ili šećerni alkoholi, od kojih su najpoznatiji sorbitol, maltitol, manitol i ksilitol, prirodno se nalaze u nekom voću i povrću, a mogu biti i sintetizirani. Pripadaju skupini nutritivnih sladila jer imaju kalorijsku vrijednost, ali ona je puno manja od kalorijske vrijednosti šećera. Nalaze se u proizvodima poput žvakaćih guma, slatkišima, čokoladama, pastama za zube i drugom. Najpoznatiji iz te skupine je ksilitol. Ima relativno nisku kalorijsku vrijednost, sporije se apsorbira u krvi pa ne uzrokuje nagle hiperglikemije. Ima mogućnost brzog pretvaranja u glukozu pa se može koristiti za oporavak nakon treninga. Jedina mu je nuspojava laksativni učinak.

Dostupnost različitih zaslađivača na tržištu je velika, ali ne zaboravite – važno je njihovo umjereno korištenje te pravilna konzumacija

Novi zaslađivači

U nove zaslađivače ubrajamo steviju, trehalozu i tagatozu. Stevija je zaslađivač dobiven iz zelenog lišća biljke Stevia rebaudiana. Aktivni oblik koji se koristi jest steviol glikozid, a stevija je čak 300 puta slađa od šećera. Najviše istraživanja vezano uz steviju provedeno je proučavajući njezin utjecaj na razinu šećera u krvi te na krvni tlak. Rezultati pojedinih studija se razlikuju, ali zasad se sa sigurnošću može reći da zaista utječe na razinu glukoze u krvi, na krvni tlak te na izlučivanje natrija putem urina. Međutim, smatra se da bi ta istraživanja trebalo provesti na većem broju ljudi. Trehaloza je pak zaslađivač koji se prirodno nalazi u gljivama, morskoj travi i škampima, a sintetski se dobiva iz kukuruznog brašna. Najčešće se koristi za održavanje teksture smrznutog voća i povrća.

Mnogo je razloga zbog kojih se danas traže zamjene za šećer, a neki od njih su porast pretilosti, dijabetes i narušeno oralno zdravlje. Danas je doista velika dostupnost različitih zaslađivača na tržištu, ali ne zaboravite – važno je njihovo umjereno korištenje te pravilna konzumacija.

Recept za stevija browniese

Recept preuzet s Coolinarika.com

Potražite mudrost indijanskih plemena u ovom savršenom desertu od plodova prastarih šuma sažetih u savršenu kocku kakaa, lješnjaka i stevije.

Sastojci: 60 g Pšeničnog oštrog brašna Podravka, 50 g zobenog brašna, 15 g Kakaa u prahu Dolcela, 1 Prašak za pecivo Dolcela, prstohvat soli, 1 žličica Vegeta Maestro cimeta mljevenog, 2 bjelanjka, 160 ml soka od jabuke, 10 ml tekuće stevije ili 6 g stevije u prahu, 1 žličica ekstrakta vanilije, 2 žlice grubo mljevenih poprženih lješnjaka (20 g)

Postupak: Brašnu dodajte zobeno brašno, kakao u prahu, prašak za pecivo, sol, cimet i promiješajte. Bjelanjke lagano istucite, dodajte sok od jabuke, tekuću steviju i ekstrakt vanilije. U tekuću smjesu umiješajte suhu smjesu i dobro izmiješajte. Lim za pečenje (20 x 20 cm) obložite papirom za pečenje i izlijte pripremljenu smjesu. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180 °C. Nakon 5 minuta pospite lješnjake po površini i pecite još oko 15 minuta.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama