Leća: Sitna namirnica, a veliki borac protiv dijabetesa i kolesterola

Ova mahunarka izgleda sitnih diskova potječe iz jugozapadne Azije. Uzgajala se u Indiji i Egiptu prije 9000 godina te se drži za najstariju kultiviranu mahunarku.

 

Često je bila prisutna na jelovniku starih Egipćana, Rimljana i Grka. S juga Europe se leća proširila kontinentom te je danas čest sastojak najrazličitijih variva i juha. Kod nas su najpoznatije sorte smeđih i zelenih sjemenki, a postoje još i one narančaste, žute te crne. U južnoj Aziji se često jede leća sjemenki izduženih poput riže. Smatra se kako je crna leća najukusnija, za dobivanje klica se najčešće koristi zelena, a žuta u proizvodnji grickalica.

 

U Indiji je leća svakodnevno na jelovniku te se od nje radi nacionalno jelo s kurkumom; “dahl”. Često je na jelovniku na Srednjem Istoku i istočnoj Europi.

 

Leća je dobar izvor bjelančevina i ugljikohidrata. Od mikronutrijenata, tu su folat, željezo te vitamini B1 i B6.

 

Šećerna bolest je jedna od najčešćih metaboličkih bolesti. Kako bi se smanjio rizik za njezinu pojavu, od interesa je održavati primjerenima koncentraciju šećera i masnoća u krvi, očuvati osjetljivost stanica na inzulin te spriječiti pojavu neuropatije, visokog tlaka i dr. Od pomoći je tu leća. Znanstvenici su pokazali kako upravo njezino konzumiranje doprinosi značajnom sniženju ukupnog kolesterola i koncentracije glukoze na tašte.

 

Kako do toga dolazi? Iako leća kao namirnica sadrži popriličnu količinu škroba, njegova je razgradnja spora te ne uzrokuje nagli “skok” koncentracije glukoze u krvi. Razlog tome je sama struktura leće. Slikovito se može reći kako se njezin škrob nalazi “zarobljen” u mrežici vlakana i nije lako dostupan probavnim enzimima u crijevima.

 

 

Nadalje, škrob može biti ravnih i razgranatih lanaca. Škrob ravnih lanaca enzimi “napadaju” samo s krajeva, a razgranatog “sa svih strana”. Laički govoreći, na glukozu se istodobno razgrađuju mnoge njegove grane pa glukoza u većoj količini navire u krv. Treba li reći kako je upravo u leći škrob ravnih lanaca? Sve to doprinosi održavanju primjerene koncentracije glukoze u krvi. Smanjuje se, naravno i rizik za razvoj hiperinzulinemije karakteristične za metabolički sindrom.

 

Vlaknaste namirnice poput leće doprinose smanjenju koncentracije kolesterola u krvi. Prehrambena vlakna smanjuju apsorpciju žučnih kiselina u crijevima te se one stolicom uklanjaju iz organizma. Kako je za njihovu ponovnu sintezu potreban kolesterol, “uzima” se onaj iz krvi pa stoga konačno njegova koncentracija opada. U leći je prisutan i beta-glukan čija prisutnost u prehrani također smanjuje koncentraciju kolesterola u organizmu.

 

Leća je podatna namirnica i njezin se blagi okus odlično sljubljuje kako s mesom i povrćem tako i sa žitaricama.

 

Dolaze nam hladniji dani i variva od mahunarki često će biti na našem jelovniku. Leća u kombinaciji sa žitaricama daje izvrsna variva i priloge. Evo jednog jednostavnog recepta.

 

Sastojci:

• 130 g leće
• 70 g riže
• 200 g rajčice
• 50 g luka
• 30 g maslinovog ulja
• 1 češanj češnjaka
• peršinov list
• povrtni temeljac (ili voda)
• sol, papar, čili, lovorov list, origano, mažuran …

Priprema: Leću stavite u vodu namakati preko noći. Sutradan ju ocijedite i isperite. Na ulju blago popržite izrezani luk. Dodajte mrkvu izrezanu na kockice te zajedno popržite nekoliko minuta uz često miješanje. Dodajte izrezane rajčice i cijeli češanj češnjaka. Zajedno propirjajte nekoliko minuta pa dolijte oko jednu litru povrtnog temeljca. Stavite kuhati. Malo prije nego voda zakuha dodajte leću, usitnjeni peršin i začine. Zakuhajte, smanjite vatru i kuhajte dok leća skoro ne bude gotova. Dodajte opranu rižu i po potrebi još temeljca. Gotovo jelo pospite peršinom i poslužite.
(Po želji, jelu možete dodati curry.)