Korjenasto povrće i vitamini zimski su čuvari zdravlja

Zima je najhladnije godišnje doba kada su dani kraći te se sve usporava u skladu s temperaturama. Sve to utječe i na naš metabolizam i prehrambene navike.

Zimi se broj svježih namirnica iz prirodnog uzgoja smanjuje te najčešće konzumiramo žitarice, mahunarke, korjenasto povrće u obliku variva, juhe i slično.

Prehrana zimi

Korjenasto povrće poput celera, cikle, mrkve i repe ubraja se u zimske čuvare zdravlja. Celer je povrće niske kalorijske vrijednosti, odličan izvor dijetalnih vlakana te vitamina K. Sadrži i flavonoidne antioksidanse. Cikla je pak lako probavljiva namirnica koja sadrži minerale poput kalcija, kalija, magnezija, željeza, selena i joda te vitamine (B1, B2, B6, C, folnu kiselinu…). Sadrži antocijan, jaki antioksidans, te je niske kalorijske vrijednosti.

Heljda se smatra zimskom žitaricom – bogata je vlaknima, vitaminima B1 i B2, mineralima poput magnezija, željeza, cinka i fosfora

Uz juhe i variva od korjenastog povrća te raznih mahunarki, neizostavan dio zimskog jelovnika čine žitarice, osobito heljda i zob, te pseudožitarice poput kvinoje i amaranta. Sadrži i esencijalne aminokiseline te je bogata flavonoidima, posebno rutinom koji je važan za čvrstoću i otpornost krvnih žila.

Osnovni savjeti

Govoreći o začinima, u hladnim, zimskim mjesecima u svakoj bi se kuhinji trebali naći češnjak i đumbir jer povoljno djeluju na imunitet.

Od gotovih jela treba izdvojiti sarmu, pravu zimsku poslasticu. Osnovni sastojak sarme je kiseli kupus koji sadrži pravo obilje vitamina C, a pritom je bogat i vitaminom A, K te vitaminima B skupine (posebno B12). Sadrži i visokovrijedne mliječne kiseline te bakterije koje djeluju kao probiotici.

Ako pak nemate vremena za kvalitetne i uravnotežene obroke, uzimajte dodatne vitamine i minerale, posebno vitamin C

Da bi vam zima protekla u dobrom zdravlju, potrebno je usvojiti nekoliko osnovnih savjeta.

Prije svega, hranite se uravnoteženo i pravilno kako bi vaš imunosni sustav jačao te uspješno odolijevao napadima mikroba. Pazite na to da u jelima svakako budu prisutni cink, željezo, bakar i selen te vitamini A, B6, C i E. No ne morate užurbano tražiti tablice s podacima o tome što se u kojoj namirnici nalazi. Naime, prirodni izvori većine nabrojenih nutrijenata su voće, povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke. Pijte puno vode i biljnih čajeva te budite tjelesno aktivni.

Krepko, slatko i toplo

Ukratko, u zimskim mjesecima treba čuvati zdravlje unoseći što više svježeg voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki (grah varivo je pravo tradicionalno zimsko jelo).

Osim unosa cjelovitih žitarica, potrebno je piti puno tekućine te izbjegavati prekomjernu konzumaciju kave i alkohola. Zima je i razdoblje u kojem najviše prijaju tople krepke juhe i variva. 

Svakako pazite na probavu, odnosno na dobre bakterije u debelom crijevu – njihova brojnost i ravnoteža crijevne flore vrlo su važne za dobro zdravlje

Pritom treba znati da je u zimskim mjesecima izraženija potreba za slatkim pa posežemo za hranom bogatom masnoćama i ugljikohidratima. Prema nekim istraživanjima, zimi dnevno unesemo oko 200 kcal više, što uz smanjenu tjelesnu aktivnost kod nekih osoba rezultira nakupljanjem suvišnih kilograma. Dakle, pripazite na umjerenost.