„Liječnik arhitekture“: umjetnik koji je zaslužan za šarene atrakcije Austrije

Nije samo njegov nekonvencionalni opus bogat bojama bio nadahnut prirodom, nego je cijela njegova životna filozofija bila oslonjena na nju i njome nadahnuta. „Austrijski Gaudi“ ili, kako je sam sebe znao nazivati „liječnik arhitekture“ Friedensreich Hundertwasser, bio je uvjeren da ravne linije, pravi kutovi, ravni pod i sterilna pravilnost prozora nisu u skladu s prirodom čovjeka i da se od njih zaista može oboljeti.

Vrt i košnice na krovu muzeja

Pet je sati ujutro i Thomas Zelenka započinje svoj radni dan. On je pčelar i brine o desecima košnica u Beču. Dvije njegove pčelinje zajednice nalaze se u prirodnom vrtu na krovu Kuće umjetnosti u Beču koja je posvećena liku i djelu umjetnika Friedensreicha Hundertwassera. „Prava džungla usred grada, upravo to moje pčele žele! Nedavno su umjetnice i umjetnici RESANITA za izložbu ‘Kuća kao domaćin’ istraživali biološku raznolikost muzeja: nabrojali su čak 260 različitih vrsta biljaka!“, kaže Zelenka.

Rogner-Bad-Blumau 

Dok se brine o svojim pčelama, ovaj pčelar s puno ushita govori o Hundertwasseru: „On je još 1950-ih i 1960-ih godina bio čvrsto uvjeren da je održiva budućnost čovječanstva moguća samo u skladu s prirodom i sam je živio sukladno tom uvjerenju. Danas je u našem zapadnjačkom društvu žudnja za blizinom prirode, usporavanjem životnog ritma i uzemljenjem veća no ikada prije. Hundertwasser je tomu već utirao put.“

Arhitektura prilagođena ljudskoj prirodi

Mladi Friedrich Stowasser, kako se je tada zvao, već se zarana počeo umjetnički izražavati. U školskoj svjedodžbi naglašen je njegov „smisao za boje i oblike“. Pravo je čudo da su njegova majka i on preživjeli rat, iako je majka bila židovskog podrijetla i brojni su članovi njihove šire obitelji ubijeni u Hitlerovom režimu. Unatoč užasima rata, ovaj je mladi umjetnik slikao bajkovite krajolike živih boja, divne šume i rajske svjetove.

Hundertwasser se je za života zalagao za pitanja zaštite okoliša i prirode te se je zanimao za arhitekturu prilagođenu čovjeku. Dizajnirao je brojne plakate za podršku organizacijama kao što su Greenpeace i društvo Jacques-Cousteau.

Crkva sv. Barbare

Živio je dosta skromno, sukladno načelima održivosti. Reciklirao je prije nego što je to postalo trend, posadio je oko 100.000 biljaka na svojim putovanjima, koristio je solarnu i hidroenergiju, postavljao je kompostne zahode i biotope. Velik dio svojih boja spravljao je po vlastitom receptu i općenito je puno razmišljao o mjestu koje čovjek zauzima u prirodi – sve do svoje smrti 2000. godine, kad je, po vlastitoj želji, pokopan u Neuseelandu pod drvetom.

Zgrade kao „treća koža“ čovjeka

Ovaj se umjetnik grozio arhitekture poslijeratnog razdoblja koju su karakterizirale ravne linije i trezvenost. On je nadahnuće pronalazio u krivudavim, šarenim ostvarenjima katalonskog arhitekta Antonija Gaudίja, ali i kod francuskog samoukog arhitekta Facteura Chevala.

Kuća Hundertwasserhaus

Hundertwasser je bio uvjeren da ravne linije, pravi kutovi, ravni pod i sterilna pravilnost prozora nisu u skladu s prirodom čovjeka i da se od njih zaista može oboljeti. Zgrade su, prema Huntertwasserovom shvaćanju, nakon epiderme i odjeće, treća koža čovjeka. Sukladno tome, čovjek bi se trebao individualno i kreativno pozabaviti uređenjem svoga stana.

Svakako posjetite…

Dakle, tražite li inspiraciju za svoj dom ili ste naprosto u potrazi za neobičnim atrakcijama do kojih ne morate predaleko putovati, predlažemo da odvojite vrijeme i razgledate neke od najpoznatijih Huntertwasserovih građevina.

• Kuća Hundertwasserhaus u Beču – umjetnik je ovaj projekt stambene zgrade shvaćao kao „jednu vrstu skulpture“ i 1985. godine sagradio je jednu od najneobičnijih stambenih zgrada na svijetu.

• Kupalište Rogner Bad Blumau – Toplice Rogner Bad Blumau u Štajerskoj smatraju se jednim od najuspjelijih projekata ovog umjetnika.
• Toplana Spittelau – smatrajući se „liječnikom arhitekture“, Hundertwasser nije zazirao od toga da postojeće neugledne zgrade uljepša i poboljša: „Svaka, pa i najružnija kuća, može se izliječiti“.
• Crkva sv. Barbare u mjestu Bärnbach – umjetnik je na kreativan način preoblikovao ovu crkvu iz 1950-ih godina. Oko crkve nalaze se simboli šest nekršćanskih religija.

Izvor: Austria.info