Odmor i putovanja - 17. srpnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

HGSS upozorava: Ne odlazite na planinarenje nepripremljeni

Ljeti su česti izleti i aktivnosti u planinama pa iz godine u godinu raste broj intervencija Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS). Doznajte koje su obavezne mjere opreza

hgss, hrvatska gorska služba spašavanja

Jedno od osnovnih pravila planinarenja jest da se nikada na planinu ne ide sam, da se o putu kretanja obavijesti bližnje te da se upisuje u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima, skloništima i na vrhovima.

Dok neki traže osvježenje na moru, nemali je broj onih koji će otići barem na jedan izlet u planine. Hladovina pod gustim krošnjama mamac je kojem je teško odoljeti, a s druge strane su visoke planine poput Biokova koje su neposredno uz more te predstavljaju pravi izazov, najviše strancima. No povećanjem broja planinara i avanturista, raste i broj ozlijeđenih, a s njime i broj intervencija HGSS-a u posljednjih 20-ak godina.

HGSS-ovci sve češće moraju intervenirati

“Razlog su globalni trendovi te sve veći broj aktivnosti izvan gradskih sredina. Broj posjeta našim planinskim rijekama se u tih dvadesetak godina udeseterostručio zbog raftinga i kanjoninga, a povećan je interes i za druge sportske, turističke i rekreacijske aktivnosti u planinama. Uzrok povećanju broja nesreća su i klimatske promjene poput poplava, snježnih nevremena i drugih elementarnih nepogoda”, objasnio nam je Jadran Kapović iz odjela informiranja HGSS-a. U ljetnim mjesecima, dodaje, najčešće su potrage za izgubljenim osobama te pružanje pomoći zbog lakših ozljeda i dehidracije. Uzroci su razni, od neiskustva i loše pripreme do neodgovarajuće opreme i manjka tekućine. Među unesrećenima je najviše stranaca, a gledajući po spolu, češće se spašavaju muškarci, što se objašnjava njihovom većom sklonošću planinarenju i alpinizmu te rizičnijem načinu bavljenja tim aktivnostima.

>>Dok uživate u ljetnim aktivnostima u prirodi, ne zaboravite da su pritom aktivni i krpelji koji su široko rasprostranjeni u šumama, šikarama, livadama… Kliknite i doznajte kako se zaštititi od ovih sićušnih, ali opasnih krvopija<<

Pravila sigurnosti

“Jedan od češćih uzorka pokretanja akcija u ljetnim mjesecima upravo je dehidracija. Kada osoba dehidrira, javljaju se simptomi poput glavobolje, umora i slabosti, grčeva u udovima, mučnine i povraćanja, čime se gubi dodatna tekućina. Osoba postaje smetena, gubi sposobnost orijentacije i samostalnog kretanja”, napomenuo je Jadran te dodao: “Šetanje izvan markiranih staza može dovesti do gubljenja, a neodgovarajuća oprema može vas izložiti neprimjerenim vremenskim uvjetima. Za svaki planinarski izlet su oprema, odjeća i obuća, itekako važan čimbenik koji može utjecati na sprečavanje nesreće. Svatko se osjeća sigurnije i stabilnije u kvalitetnim gojzericama nego u sandalama i kultnim japankama.”

Jedno od osnovnih pravila planinarenja jest da se nikada na planinu ne ide sam, da se o putu kretanja obavijesti bližnje te da se upisuje u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima, skloništima i na vrhovima, posebno je naglasio Jadran. Sa sobom treba ponijeti dovoljnu količinu vode i hrane, malu prvu pomoć, baterijsku svjetiljku, planinarsku kartu, a možda je najvažnije misliti na to da je baterija mobitela napunjena kako bi se mogla pozvati pomoć u slučaju nesreće te kako bi vas tim HGSS-a mogao što prije pronaći i pružiti vam pomoć. Naglasak je i na odgovarajućoj odjeći i obući, odnosno čvrstim gojzericama ili tenisicama, a odjeća treba biti slojevita te trebate imati jaknu za zaštitu od kiše zbog naglih promjena vremena.

>>U današnje vrijeme učestalo se diljem svijeta preporučuje boravak u šumi zbog iznimne ljekovitosti koja je potvrđena i znanstvenim istraživanjima. Kliknite i doznajte kako poboljšati zdravlje “kupanjem” tijela i duha u šumama<<

“S obzirom na to da su kod nas ljeta iznimno vruća, potrebno je i dobro se zaštititi od sunca radi sprečavanja sunčanice, a u konačnici i dehidracije”, istaknuo je Jadran.

Kako dozvati pomoć

Jedinstveni broj preko kojeg se može zatražiti pomoć, pa tako i za nesreće u planinama u Hrvatskoj je 112. Ako se broj ne može birati zbog lošeg signala, savjetuje se poslati poruku prijatelju ili članu obitelji koji će potražiti pomoć. Kontakti stanica i ispostava HGSS-a uz brojne korisne savjete mogu se pronaći na internetskoj stranici www.gss.hr. Ipak, dobro je znati i da, zahvaljujući brzim i kvalitetnim intervencijama Hrvatske gorske službe spašavanja, većina akcija završava sretno te se na vrijeme stiže do organizirane zdravstvene zaštite. Smrtni ishodi tijekom bavljenja sportskim i rekreativnim aktivnostima u planinama i prirodi su najrjeđi, a znatan je i broj spašenih bez ozljeda onih koji su zalutali pa su brzo pronađeni.

Što učiniti ako vas na planini zatekne olujno nevrijeme?

Kod olujnih nevremena s grmljavinom svakako je najvažnije što prije se skloniti ili, po mogućnosti, sići u podnožje planine ako ste mu dovoljno blizu. Udari gromova na vrhovima naših planina nisu rijetkost. “U širokom luku treba izbjegavati sklanjanja pod usamljena, visoka stabla. Bolje je skloniti se pod skupinu stabala ili u šumu, no treba gledati da i drveće koje nam pruža zaklon bude približno iste visine. Izbjegavajte mokre stijene i plitke spilje. Po mogućnosti se sklonite u niže dijelove kao što su klanci, gudure ili udoline, a izbjegavajte livade i veće otvorene prostore. Čučnite i udaljite se jedni od drugih. Bolje da se malo smočite nego da se naelektrizirate”, savjetuje Jadran iz HGSS-a.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama