Krioneuroliza: „smrzavanjem“ živčanih vlakana protiv bolova

Američke studije pokazuju da akutna i kronična bol uzrokuju visoke društvene i ekonomske troškove, koji se u Sjedinjenim Državama procjenjuju na 635 milijardi dolara, dok novi podaci o stanju u Europskoj Uniji govore da godišnje liječenje kronične boli košta oko 12 milijardi eura.

Neliječena ili nedovoljno liječena akutna bol povezana je sa značajnim morbiditetom i može postati kronična bol. Kirurški pacijenti izloženi su povećanom riziku od dugotrajne uporabe opioida ili ovisnosti. Tradicionalne strategije liječenja akutne i kronične boli usmjerene su na opioidne lijekove koji su često povezani s teškim nuspojavama.

Prekid osjeta bola

Krioneuroliza je minimalno invazivna, nekirurška, nefarmakološka metoda koja se koristi u liječenju akutne i kronične boli. Ova tehnika uključuje primjenu niske temperature kako bi se reverzibilno prekinulo provođenje osjetnih živaca, što prekida osjet boli.

Postupak koristi sondu kojom se stvara vrlo niska temperatura (obično između -70 °C i -100 °C), čime se uzrokuje reverzibilna ili ponekad trajna blokada živčanih vlakana. Tako se, kako je već spomenuto, smanjuje ili eliminira bol u zahvaćenom području.

Primjene krioneurolize

Krioneuroliza se često koristi u liječenju:

• neuropatske boli – bolovi uzrokovani oštećenjem perifernih živaca, uključujući trigeminalnu neuralgiju (blokada kranijskih živaca),
• postoperativne boli – primjenjuje se kod smanjenja bolova nakon kirurških zahvata,
• kronične boli – koristi se kod bolnih sindroma poput bolova u kralježnici, bolova u zglobovima, ekstremitetima, interkostalne neuralgije (blokada perifernih živaca gornjih i donjih ekstremiteta, fasetnih zglobova vratne, torakalne i lumbalne kralježnice i ganglija dorzalnih rogova vratne, torakalne i lumbalne kralježnice),
• bolova uzrokovanih sportskim ozljedama – ubrzava oporavak smanjenjem boli.

Studije također ukazuju na njezinu potencijalnu upotrebu u liječenju migrena i drugih poremećaja povezanih sa živcima, prekidanjem specifičnih puteva boli bez trajnog oštećenja živaca.

Prednosti krioneurolize

Minimalno invazivna procedura. Zahvat se izvodi uz lokalnu anesteziju, a postupak traje oko 10 minuta. Dolazi do brzog olakšanja boli, a učinak može biti trenutan te trajati nekoliko mjeseci, u nekim slučajevima i duže do dvije godine.

Mali je rizik od komplikacija. Jedna od ključnih činjenica vezanih za krioneurolizu jest da se radi o sigurnom postupku. Kao što je već naglašeno, radi se o minimalno invazivnom postupku koji je nefarmakološki, što smanjuje rizike povezane s opioidnim i drugim  lijekovima koji se tradicionalno koriste u liječenju boli. Ovaj sigurnosni aspekt je ključan, posebno u kontekstu opioidne krize koja već godinama predstavlja veliki problem u Europi i svijetu.

Kako se izvodi?

Zahvat se obavlja pod kontrolom ultrazvuka kako bi se precizno locirao živac. Korištenjem posebnih sondi ova tehnika privremeno prekida funkciju živca stvaranjem ledene kuglice na vrhu sonde. Dolazi do izazivanja tzv. Wallerianove degeneracije što, u konačnici, dovodi do poremećaja prijenosa bolnog  impulsa.

Međutim, važno je naglasiti da krioneuroliza utječe na aksone (živčana vlakna), ali pošteđuje okolnu mijelinsku ovojnicu, dopuštajući živcu da se regenerira tijekom vremena. Činjenica da je proces reverzibilan jest još jedna dodatna prednost jer omogućuje prilagodbe u liječenju ako je potrebno, pružajući fleksibilnost kod izbora modaliteta liječenja boli.

Gdje se u Hrvatskoj izvodi zahvat?

Postupak se može izvesti u okviru HZZO-a u dnevnim bolnicama klinika koje su za proceduru ovlaštene i opremljene, a postupak izvodi liječnik specijalist anesteziolog.

Zaključno

Krioneuroliza predstavlja učinkovitu opciju za pacijente koji nisu kandidati za druge invazivne procedure ili koji ne žele dugotrajnu terapiju lijekovima protiv bolova te je treba razmotriti kao dio multimodalnog plana liječenja boli kod pacijenata koji osjećaju bol koja potječe iz osjetnih živaca.