Riječ farmaceuta - 16. siječnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Aleksandra Grundler Bencarić

Zdrava 2018. godina: već i male promjene mogu dati velike rezultate

Blagdani su prošli i možda je upravo sada pravi trenutak da donesete odluku koja bi mogla značajno doprinijeti vašem dobrom zdravlju  

Zdrave odluke

Blagdani počinju neposredno nakon zimskog solsticija, odnosno najkraćeg dana u godini i većini osoba oni predstavljaju kraj godine, odnosno završetak nekog ciklusa. Neki su im se jako veselili, no nekima su bili teški i naporni.

Zimska depresija odavno više nije samo figurativni pojam za iznimno loše raspoloženje, tugu, umor i iscrpljenost, nevoljkost i nespremnost za obavljanje čak i osnovnih poslova. Blagdanska depresija poznat je zdravstveni problem koji se najčešće javlja kod samaca kojima samoća postaje neizdrživa ili kod osoba koje nemaju skladne obitelji te im odlazak na posao ili u školu predstavlja spas od loše kućne atmosfere.

Suprotno lošim raspoloženjima koja se javljaju u vrijeme blagdana stanja su euforije koja se jednako loše odražavaju na zdravlje. Pretjerana uzbuđenost, iščekivanje praćeno prenaglašenim blagdanskim ponašanjem, pojačana hiperaktivnost u želji da se nadoknadi sve ono što se tijekom godine ne stiže, a ako je još praćeno prekomjernom konzumacijom hrane i alkohola, ostavit će traga na zdravlju nakon blagdana.

Pri odabiru promjene i odluci o njezinu uvođenju treba biti umjeren i razuman jer ako si postavimo pretežak zahtjev, vrlo ćemo brzo odustati od promjene te se osjećati loše i neuspješno

Kronični bolesnici također mogu imati problema tijekom blagdana jer im se remeti svakodnevni ritam koji je često presudan za dobru kontrolu bolesti. Blagdanska trpeza posebno je izazovna za pretile, dijabetičare, osobe s povišenom razinom masnoća u krvi, one koji boluju od gihta, želučanih ili pak kroničnih crijevnih bolesti, za osobe s intolerancijom na pojedinu hranu, kronične srčane bolesnike ili hipertoničare.

Bilo bi najbolje kada bi se cijela obitelj prilagodila posebnom režimu jer je dijetalna prehrana za sve zdravija, a bolesnik se ne bi osjećao izolirano. No ako to nije moguće, bolesnik treba izabrati one namirnice koje će mu najmanje škoditi. Pritom treba uživati i ne treba se osjećati loše jer i bolesnici trebaju „odmor“ od svoje bolesti i liječenja, a malo popuštanja u režimu ne bi trebalo smetati, ako se ne pretjera.

No kad prođu blagdani, bili oni više ili manje veseli, počinje nova godina i mnogima novi životni ciklus. Stoga je to odlično vrijeme za donošenje novih odluka i uvođenje promjena. U 2018. godini mogli biste donijeti neku zdravstvenu odluku. Pri odabiru promjene i odluci o njezinu uvođenju treba biti umjeren i razuman jer ako si postavimo pretežak zahtjev, vrlo ćemo brzo odustati te se osjećati loše i neuspješno. Stoga neka to bude mala promjena jer će i ona, sasvim sigurno, dovesti do primjetnog utjecaja na zdravlje. Možda ne odmah, ali za nekoliko mjeseci bit će itekako uočljiva.

Možemo, primjerice, donijeti odluku o promjeni prehrane: neka jedan dan u tjednu bude zeleni, odnosno jedan dan jedimo dva veća obroka zelenog lisnatog povrća ili možemo donijeti odluku o prestanku soljenja salate i drugog svježeg povrća (rajčice, paprike i luka). Možemo početi proizvoditi domaći jogurt te svako poslijepodne popiti pola čaše tog napitka. Možemo donijeti odluku o uvođenju tjelesne aktivnosti: jedan dan u tjednu prošetat ćemo sat vremena ili svaki drugi, treći dan pola se sata rastezati.

Hrvati u prosjeku unose deset do dvanaest grama kuhinjske soli na dan, a preporučeno je najviše četiri do pet

Možemo poraditi i na spavanju: jedan dan u tjednu ugasit ćemo navečer televiziju te eventualno prošetati, nešto pročitati ili samo razgovarati s dragim osobama.  Naravno, izbor promjene ovisi o načinu života pojedinca te mogućim rizicima za nastanak neke kronične bolesti ili postojanja neke bolesti. Neka odluka o promjeni bude mala, ali čvrsta kako bismo se ohrabrili i sami sebe uvjerili da možemo nešto promijeniti.

Zamislimo se nad ovom činjenicom: Hrvati u prosjeku unose deset do dvanaest grama kuhinjske soli na dan, a preporučeno je najviše četiri do pet. Znanstveno je dokazano da smanjenje unosa soli za samo dva do dva i pol grama na dan smanjuje rizik komplikacija kardiovaskularnih bolesti za 30 posto.

Zaista, odluka o manjem unosu soli ne bi trebala biti teška, posebno ako je poznato da se okusni pupoljci privikavaju na novi okus već nakon pet do osam dana. Istina, u starijoj dobi za to je potrebno nešto dulje, no izdržimo li samo desetak dana s manje soli, brzo ćemo se naviknuti na novi okus i znatno utjecati na naše zdravlje.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button