Važnost crvenog mesa u prehrani

Boju mesa određuje udio proteina mioglobina. Crveno meso sadrži više mioglobina nego piletina i riba, čije se meso klasificira kao bijelo
Važnost crvenog mesa u prehrani
  • Sviđa mi se
Najzastupljenije crveno meso u našoj prehrani je svinjetina, teletina, govedina i janjetina, a u crveno se meso ubrajaju i pačetina, konjetina, ovčetina te divljač. Odličan je izvor proteina, esencijalnih aminokiselina i vitamina B skupine, ali s njim ne treba pretjerivati
Unatoč mnogim pozitivnim utjecajima na zdravlje te činjenici da je izvor esencijalnih nutrijenata, crveno se meso povezuje s nastankom bolesti krvožilnog sustava i raka debelog crijeva
Meso, koje dijelimo na bijelo i crveno, većinom se sastoji od proteina mioglobina čiji udio određuje boju mesa. Crveno meso sadrži više mioglobina nego piletina i riba, čije se meso klasificira kao bijelo.
Najzastupljenije crveno meso u našoj prehrani je svinjetina, teletina, govedina i janjetina. U crveno se meso ubrajaju i pačetina, konjetina, ovčetina te meso divljači. Svinjetina ima relativno malo mioglobina i zbog boje je proizvođači često reklamiraju kao bijelo meso.

Crveno meso vrlo je važan dio ljudske prehrane. Odličan je izvor proteina, esencijalnih aminokiselina (aminokiseline koje ljudski organizam ne može sam sintetizirati pa ih je nužno unijeti u organizam prehranom) i vitamina B skupine. Najzastupljeniji su vitamini B12, B6, B1 i riboflavin, vitamin B2.

Pozitivan utjecaj na zdravlje

Prosječni udio vitamina B12 u 100 grama crvenog mesa zadovoljava dvije trećine preporučenog dnevnog unosa, a udio ostalih vitamina B skupine zadovoljava četvrtinu preporučenog dnevnog unosa. Vitamin B12 vrlo je važan za pravilan razvoj živčanog sustava djece, a nedovoljan unos u odrasle osobe može uzrokovati slabokrvnost, trnce u rukama i nogama te poremećaje motoričkih sposobnosti.
Od ostalih nutrijenata crveno meso je dobar izvor željeza, cinka i alfa lipoične kiseline (univerzalni antioksidans). Također je dobar izvor kolina, esencijalnog nutrijenta koji sudjeluje u sintezi fosfolipida (strukturna komponenta stanične membrane) i acetilkolina – prijenosnika živčanih impulsa koji ima važnu ulogu pri pamćenju i kontroli mišića.

Unatoč mnogim pozitivnim utjecajima na zdravlje i unatoč činjenici da je izvor esencijalnih nutrijenata, crveno se meso povezuje s nastankom bolesti krvožilnog sustava i raka debelog crijeva. Zbog prisustva zasićenih masnih kiselina, kolesterola i velikog udjela soli u sušenom i obrađenom mesu, crveno meso može uzrokovati povišeni krvni tlak, povećani kolesterol i povećane masnoće u krvi.

Također, smatra se da je hem željezo iz mesa glavni faktor rizika nastanka raka debelog crijeva. Iako nam je taj oblik željeza potreban u organizmu, on ujedno sudjeluje u procesima peroksidacije masti i nitrozacije prilikom kojih mogu nastati kancerogeni spojevi. Bijelo meso sadrži znatno manje količine hem željeza i zato je manje rizično. Crveno meso je, u odnosu na bijelo, bolji izvor proteina, vitamina B12, cinka i željeza.
Preporučena konzumacija 3-4 puta tjedno

Kao što je vidljivo iz navedenog, crveno meso skupina je namirnica s brojnim pozitivnim, ali i nekim negativnim utjecajima na zdravlje. Zbog pozitivnih učinaka crveno bi meso trebalo biti zastupljeno na svačijem jelovniku, ali u razumnoj količini. Preporučuje se konzumacija nemasnog crvenog mesa 3-4 puta tjedno te samo ponekad konzumacija sušenog i obrađenog mesa.

Kontroliranim i umjerenim unosom crvenog mesa možemo pozitivno utjecati na svoje zdravlje. Uravnoteženi jelovnik trebao bi sadržavati umjerene količine mesa, a dnevne potrebe za proteinima i vitaminima preporučuje se nadopuniti konzumiranjem bijelog mesa i ribe.

Usporedba nutritivnih vrijednosti crvenog i bijelog mesa u 100 grama namirnice:


Nutrijent Svinjski but Teleći but Goveđi vrat Janjeći but Piletina
Energija 240 kcal 108 kcal 146 kcal 136 kcal 189 kcal
Proteini 17,1 g 21 g 21 g 24,5 g 17,1 g
Masti 19,2 g 2,5 g 6,8 g 4,2 g 13,4 g
Vitamin B12 0,65 mg 1,3 mg 1,4 mg 1,2 mg 0,37 mg
Vitamin B6 0,32 mg 0,4 mg 0,45 mg 0,2 mg 0,43 mg
Tiamin (B1) 0,72 mg 0,08 mg 0,06 mg 0,18 mg 0,07 mg
Riboflavin (B2) 0,22 mg 0,15 mg 0,18 mg 0,3 mg 0,14 mg
Željezo 0,75 mg 1,8 mg 2,4 mg 1,5 mg 0,89 mg
Cink 2,4 mg 3,4 mg 4,4 mg 3,4 mg 1,54 mg

Autor članka
Ivan Sović, dipl. ing. nutricionist




    


ANKETA

Kad imam grlobolju: