Zanimljivosti i savjeti - 15. svibnja 2018.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov

Zaposlena djevojka: Zašto imamo potrebu stalno biti busy?

Većina ljudi u užurbanom tempu današnjice živi s mentalnim listama koje svako malo provjeravaju u glavi 

posao, prezaposlenost, umor

Vožnja djece u školu – obavljeno, prezentacija za šefa – obavljeno, namirnice za večeru – obavljeno. Liste se iz dana u dan obnavljaju i pune, a rijetko kad se dogodi da se prazne, ili da ne postoje.

Jer, kako mnogi kažu: kada nemam pun dnevni raspored, ne znam što da radim sa sobom. No, jesmo li uistinu postali ovisni o tome da smo neprestano busy? Pun dnevni raspored nam daje osjećaj svrhe, važnosti koja proizlazi iz odobravanja okoline (doima se kako se stalna zaposlenost vrednuje kao vrlina), međutim, pod koju cijenu?

Okupiranost poslom i stalna zauzetost, osim premorenosti, može rezultirati i nakupljenim stresom, tjeskobom, krivnjom, pretjeranom usporedbom s drugima i narušenim zdravljem. Stoga, donosimo nekoliko načina na koji možemo gledati, razumjeti (i promijeniti?) potrebu za pretrpanim rasporedom.

Tek kada se odmaknemo od svakodnevnog užurbanog ritma, primjerice kada odemo na godišnji odmor, vidimo koliko zapravo ubrzano živimo

Odakle potreba za pretrpanim rasporedom?

Potreba da smo stalno busy ima veze s crtama osobnosti, radnim mjestom i nadređenima koji ponekad traže i preko mogućnosti, ali i okolinom koja zahtijeva da napravimo sve i da to napravimo savršeno.

Priznajte sami sebi iskreno, koliko se dnevno odmarate, bez da išta usput obavljate, planirate, negdje idete ili spavate? Koliko vremena provedete u relaksaciji, popraćenoj osjećajem olakšanja, ‘prazne glave’, bez stresa i zabrinutosti koja vreba iza ugla?

Ako ste jedan od maloprije spomenutih, vjerojatno ne previše.

Važno je osvijestiti da jedan od razloga zbog kojih si pretrpavamo raspored nije naša želja, već osjećaj straha. Strah nas je da ćemo, ako si priuštimo malo odmora, nekoga iznevjeriti, izgubit ćemo žar i radni elan, stvari će se raspasti, doživjet ćemo neuspjeh. I drugi će nas osuđivati.

Grižnja savjesti

Kada razmišljamo o stalnoj zauzetosti, grižnja savjesti nam često pada na pamet. Imamo grižnju savjesti ako ne ostajemo prekovremeno na poslu, s druge strane, osjećamo krivnju zbog osjećaja da zanemarujemo svoju obitelj i prijatelje. U nama se javljaju pitanja poput: Jesam li dovoljno dobar zaposlenik? Provodimo li dovoljno vremena sa svojom djecom? Kad sam zadnji put nazvao roditelje, bake, djedove..?

Lista se samo nastavlja.

Osjećaj grižnje savjesti javlja se najčešće kada mislimo da smo nekoga iznevjerili. Kada se kod vas javi osjećaj grižnje savjesti zbog prezaposlenosti, provjerite leži li u pozadini vaš unutarnji kritičar.

Važno je osvijestiti da jedan od razloga zbog kojih si pretrpavamo raspored nije naša želja, već osjećaj straha

Kad si premoren, nisi svoj

Nekada je najbolji način da nešto vidimo taj da se odmaknemo unatrag. Slično tome, tek kada se odmaknemo od svakodnevnog užurbanog ritma, primjerice kada odemo na godišnji odmor, vidimo koliko zapravo ubrzano živimo.

Ali, i snaga volje potrebna da svakodnevno obavimo sve zadaće je ograničenog kapaciteta. Možemo je usporediti s mišićima. Redovito vježbanje dovodi do njihovog rasta. Međutim, pretjeranim vježbanjem mišići se umore i trebamo pričekati da se oporave. Kada smo premoreni, kao i mišići pod upalom, ne radimo optimalno i brzo se umaramo i trošimo.

Ali, kada se odmorimo, imamo više energije, mentalne otpornosti, fokusa i strpljenja da živimo kvalitetniji život, selektiramo ono što nam je važno, te da se bolje nosimo s obvezama.

Ako vas ovi razlozi nisu uvjerili koliko je kvalitetan odmor važan, zamislite dobrog prijatelja koji je upoznat sa svim vašim obvezama, manama, vrlinama, sumnjama i brigama. Što bi vam on rekao? Bi li vam savjetovao da se ponekad odmorite? Spomenuo kako je jutro pametnije od večeri?

Ponekad je doista, kako izreka kaže, odmor najhitnija i najvažnija stvar koju morate ‘obaviti’.

NEWSLETTER

Prijavite se za naš newsletter i prvi saznajte informacije o posebnim ponudama