Zanimljivosti i savjeti - 22. veljače 2020.
AUTOR ČLANKA - Ivana Vodogažec

Volite olovku i papir: Čak i ružan rukopis melem je za mozak

U današnje digitalno doba sve rjeđe pišemo na „tradicionalan“ način. No tipkanje po ekranima i tipkovnicama ne može se mjeriti s dobrobitima pisanja rukom za naše centralno računalo u glavi

Olovka papir rukopis

Ako se često služite tipkovnicom, vjerojatno ste primijetili da vam se rukopis promijenio, postavši nezgrapniji i nečitljiviji. Ipak, malo koga to ozbiljno zabrinjava. Otkad imamo mogućnost da na računalima i mobitelima brzo unosimo i preslagujemo tekstove, sve više ljudi – osobito mladih – smatra da su olovka i papir dosadni, zastarjeli i nepotrebni, a rukopis nebitan.

Disgrafija: Velik problem opisan neurednim rukopisom

Grafomotorika zapošljava sive stanice

Čini se da ručno pisanje izumire jednostavno zato što je stiglo novo tehnološko doba. No, upravo je suvremena znanost pomoću visoke tehnologije ustanovila da neke moždane funkcije “zakržljaju“ kad se vještina pisanja rukom ne njeguje.

Naime, grafomotorika – sposobnost držanja olovke i oblikovanja slova – nije samo spretnost šake, odnosno prstiju, u izvođenju određenih pokreta, nego je to mnogo složenija aktivnost u kojoj sudjeluju područja mozga važna za razmišljanje, učenje i pamćenje. Štoviše, mozak radi intenzivnije i sveobuhvatnije kad zapisujemo nego kad tipkamo. Možda je vrijeme da se opet uposle olovka i papir?

Rukopis razvija mnoštvo potencijala

Ne tako davno, ručno zabilježeni dokumenti i razmjenjivanje pisama bili su uobičajena svakidašnjica. Gotovo bi se moglo reći da nam je ručno pisanje u genima. Ljudi su tu vještinu razvijali tisućljećima prenoseći je iz generacije u generaciju.

Brojna svjetska istraživanja pokazala su da djeca koja dobro svladaju pisanje rukom, ujedno lakše čitaju, učinkovitije usmjeravaju i zadržavaju pozornost te imaju više ideja.

Stoga psiholozi, neurolozi, jezikoslovci, pedagozi i drugi stručnjaci preporučuju roditeljima da djeci ograniče uporabu računala i mobitela te im daju u ruke olovke, bojice i papir. Razvijanje grafomotorike bitno je za razvoj svih potencijala i može pomoći u raznim zanimanjima, npr. sviranju glazbala, slikanju, kirurgiji, arheologiji… Koliko god tehnologija bila napredna, još uvijek je u mnogočemu potreban i cijenjen ručni rad.

Studenti s olovkama bolji od kolega s laptopima?

To ne znači da bismo se trebali odreći tipkovnice. Potrebno je održati tradicionalnu vještinu pisanja kako bismo dublje i kreativnije razmišljali. Među najpoznatijim su istraživačima u tom području američki psiholozi Pam A. Mueller i Daniel M. Oppenheimer. Oni su dokazali da studenti bolje razumiju gradivo, lakše uče i uspješniji su ako bilješke tijekom predavanja zapisuju ručno, a ne pomoću laptopa.

Premda su studenti s računalima brže prepisali ono što su vidjeli ili su “uhvatili“ izjave profesora od riječi do riječi, ipak su u razumijevanju gradiva bili površniji nego oni koji su bilježili ručno. Pisanje rukom je sporije, pa često ne možemo sve prenijeti doslovno, ali zato “procesuiramo“ podatke i navodimo ih svojim riječima – a to znači da o njima dublje razmišljamo i nastojimo dokučiti smisao. Stoga su studenti s ručnim bilješkama bolje prolazili na ispitima, objašnjavaju psiholozi Mueller i Oppenheimer.

Napišite rukom novi „program za mozak“

U psihologiji važno mjesto ima i terapijski učinak pisanja rukom. To može biti dobra vježba da s godinama održimo mozak u formi, ili da se oslobodimo stresa i ojačamo samopouzdanje. Primjerice, vođenje dnevnika ili bilježenje stvari za koje smo zahvalni u životu može nam pomoći da razbistrimo misli i bolje upoznamo sebe.

Komunikacija putem poruka utječe na govor

THNX što čitate tekst, ali PLS poradite i na govoru! LOL :)

U posljednjih nekoliko godina svi smo suočeni s napretkom digitalnog doba, no koliko nam olakšava situacije, toliko utječe na...

SAZNAJTE VIŠE

Naposljetku, ne zaboravimo da svatko ima jedinstven rukopis koji odražava našu osobnost. Štoviše, postoji posebna psihoterapijska metoda – grafoterapija – pomoću koje se osobnost može “preoblikovati“ promjenom rukopisa prema uputama stručnjaka.

Grafoterapija polazi od toga da rukopis otkriva sve naše osobine, kako povoljne (npr. optimizam, spremnost na suradnju, odlučnost), tako i nepovoljne (npr. osjećaj manje vrijednosti, sklonost pesimizmu, preosjetljivost na kritiku). Svjesnim mijenjanjem određenih poteza kojima pišemo, možemo postupno “reprogramirati“ mozak kako bismo usvojili pozitivnije načine razmišljanja i ponašanja, tvrde grafoterapeuti.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button