Povezanost bolova u mišićima i zglobovima i štitnjače

Štitnjača, kao žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, svoju ulogu u našem organizmu ostvaruje kroz sintezu i lučenje u krvotok svojih proizvoda – hormona. Hormoni štitnjače, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) kroz daljnje djelovanje utječu na gotovo sve organe i organske sustave, na metabolizam u cjelini, pa tako i na naš sustav za kretanje.

Biološki aktivan hormon štitnjače je T3 koji čini svega oko 7% izlučene količine hormona štitnjače. Međutim, kroz daljnje procese dejodinacije koji se odvijaju unutar nekoliko dana od njegova lučenja, nastaju dodatne količine ovog hormona u ciljnim tkivima. Ondje se unutar stanica, točnije, unutar jezgri svih stanica, ostvaruju svi neophodni metabolički učinci.

Fiziološki učinci hormona štitnjače su vrlo složeni i djeluju na čitav organizam. Među izdvojenim učincima su poticanje sinteze bjelančevina, djelovanje na metabolizam ugljikohidrata te pojačavanje sinteze i razgradnje kolesterola i triglicerida. Oni su važna komponenta stvaranja energije i djeluju na rast, sazrijevanje tkiva te utječu na spolni razvoj.

Funkcionalni poremećaji štitnjače

Ponovimo ukratko i poremećaje funkcionalnog statusa štitnjače, koje po osnovnoj klasifikaciji dijelimo na usporeni rad štitnjače (hipotireozu) te ubrzani rad štitnjače (hipertireozu).

Hipotireoza. Hipotireozu po mjestu nastanka poremećaja dijelimo na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Najčešća među navedenima je primarna hipotireoza, a najčešći podležeći uzrok je kronična autoimuna upalna bolest štitnjače – Hashimotov tireoiditis. Među ostalim uzrocima za izdvojiti su subakutna upala štitnjače (deQuervainov tireoiditis), postpartalni tireoiditis, stanje nakon operacije štitnjače (totalna ili subtotalna tireoidektomija), stanje nakon radiojodne terapije te u sklopu djelovanja nekih lijekova (amiodaron).

Sekundarna i tercijarna hipotireoza predstavljaju usporen rad štitnjače, uzročno povezan s nedostatnim poticajnim djelovanjem iz hipofize (sekundarna hipotireoza) ili iz hipotalamusa (tercijarna hipotireoza).

Hipertireoza. Najčešći razlozi ubrzanog rada štitnjače također su autoimunog uzroka, a manifestira se kao Gravesova ili Basedowljeva bolest. Među ostalim uzrocima hipertireoze mogu biti rana faza Hashimotovog tireoiditisa, subakutni tireoiditis (tijekom svoje kliničke manifestacije), ranije faze postpartalnog tireoiditisa, toksični adenom, toksična multinodozna struma te jatrogeno stanje (amiodaron).

Štitnjača i sustav za kretanje

Tegobe i bolesti sustava za kretanje obuhvaćaju širi spektar kliničkih manifestacija, od bolova i oticanja u jednom ili više zglobova, bolova u mišićima, mišićne slabosti te niza drugih simptoma. Dio njih bi se moglo uklopiti u kliničku sliku hipotireoze. Zbog općenito usporenog metabolizma dolazi do bolova u mišićima i zglobovima, mišićne slabosti i oticanja u više zglobova.

Kod ubrzanog rada štitnjače nešto dominantniji klinički znak je tremor mišića, no nisu isključene ni ranije navedene tegobe. Diferencijalno dijagnostički nužno je u obzir uzeti i neke bolesti poput reumatoidnog artritisa. Osobe koje boluju od štitnjače češće od ostatka populacije obolijevaju od niza drugih autoimunih bolesti (šećerna bolest tipa 1, psorijaza, reumatoidni artritis, celijakija i druge).

Otegotna okolnost oko razvoja kliničke slike, kako najčešćih bolesti štitnjače, tako i najčešćih bolesti sustava za kretanje, jest relativno dulji razvojni tijek, dominacija nespecifičnih tegoba, pa je zato i postavljanje dijagnoze često otežano i prolongirano. Stoga je i pristup liječenju nerijetko multidisciplinaran i zahtjeva angažman endokrinologa, fizijatra, neurologa i reumatologa.

Zaključno

Funkcionalni poremećaji štitnjače dovode do šireg spektra kliničkih manifestacija, uključivo i sustav za kretanje. Diferencijalno dijagnostičke dileme mogu dalje upućivati i na neke druge bolesti, također autoimunog karaktera, poput reumatoidnog artritisa. Kronični tijek razvoja i dominantne nespecifične tegobe, otežavaju ranije postavljanje točne dijagnoze i nerijetko je liječenje multidisciplinarnog karaktera (endokrinolog, fizijatar, neurolog, reumatolog).

Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.